Službene novine Federacije BiH, broj 81/15

Na osnovu člana IV.B.7. a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim


UKAZ


O PROGLAŠENJU ZAKONA O PRIVREDNIM DRUŠTVIMA





Proglašava se Zakon o privrednim društvima, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 9.10.2015. godine i na sjednici Doma naroda od 8.10.2015. godine.

Broj 01-02-766-02/15
13. oktobra 2015. godine
Sarajevo

 


Predsjednik
Marinko Čavara, s. r.

 



ZAKON
O PRIVREDNIM DRUŠTVIMA


DIO PRVI - (ZAJEDNIČKE ODREDBE) POGLAVLJE I. (OPĆE ODREDBE)


Član 1.
(Opće odredbe)


Ovim zakonom uređuje se osnivanje, poslovanje, upravljanje i prestanak privrednih društava (u daljnjem tekstu: društvo) u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija).


Član 2.
(Društvo)


(1) Društvo je pravno lice koje samostalno obavlja djelatnost proizvodnje i prodaje proizvoda i pružanja usluga na tržištu radi sticanja dobiti.
(2) Društvo mogu osnovati i domaća i strana fizička i pravna lica ako zakonom nije drugačije određeno.


Član 3.
(Oblici društva)


(1) Društvo može biti organizirano u jednom od sljedećih oblika:
a) društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću;
b) komanditno društvo;
c) dioničko društvo;
d) društvo sa ograničenom odgovornošću.
(2) Odredbe ovog zakona u kojima je upotrijebljena riječ "društvo" bez punog naziva jednog od oblika iz stava (1) ovog člana odnose se na sva društva.


Član 4.
(Pravna sposobnost)


(1) Svojstvo pravnog lica društvo stiče danom upisa u registar koji vodi sud određen Zakonom o registraciji poslovnih subjekata u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: registar društava).
(2) Društvo odgovara za svoje obaveze cjelokupnom svojom imovinom.
(3) Prije upisa u registar društava niko ne može nastupati u ime društva.
(4) Lice koje postupi suprotno odredbi stava (3) ovog člana odgovara za stvorene obaveze cjelokupnom svojom imovinom, a kada tako nastupa više lica za obaveze odgovaraju neograničeno solidarno.


Član 5.
(Odgovornost za obaveze)


(1) Svaki član društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću i komplementar u komanditnom društvu odgovara za obaveze društva neograničeno solidarno cjelokupnom svojom imovinom.
(2) Komanditor u komanditnom društvu, dioničar u dioničkom društvu i vlasnik udjela društva sa ograničenom odgovornošću ne odgovara za obaveze društva, osim kada:
a) koristi društvo za postizanje ličnog cilja koji nije saglasan ciljevima drugih članova i društva u cjelini;
b) upravlja imovinom društva kao svojom imovinom;
c) koristi društvo za prevaru ili oštećenje svojih povjerilaca;
d) utiče na smanjenje imovine društva u svoju korist ili korist trećih lica, ili utiče da društvo preuzme obaveze iako je znao ili morao znati da društvo nije ili neće biti sposobno da izvrši svoje obaveze.


Član 6.
(Djelatnost)


(1) Društvo počinje obavljati svoju djelatnost nakon upisa u registar društava i objavljivanja registracije u skladu sa zakonom kojim se uređuje registracija privrednih društava.
(2) Djelatnosti za koje je zakonom utvrđeno da se mogu obavljati samo na osnovu saglasnosti, dozvole ili drugog akta nadležnog organa mogu se obavljati nakon dobijanja dozvole, saglasnosti ili drugog akta nadležnog organa.
(3) Ukoliko zakonom ili drugim propisom nisu utvrđeni uvjeti za dobijanje saglasnosti, dozvole ili drugog akta nadležnog organa iz stava (2) ovog člana, federalna ministarstva će u skladu s ovim zakonom, svako u okviru svoje nadležnosti, utvrditi te uvjete.
(4) Djelatnosti za koje je posebnim zakonom propisano da se obavljaju u određenom obliku privrednog društva, ne mogu se obavljati u drugom obliku privrednog društva.


Član 7.
(Mogućnost obavljanja i drugih djelatnosti društva)


(1) Društvo može obavljati poslove samo u okviru djelatnosti upisane u registar društava.
(2) Društvo može obavljati i druge poslove koji se uobičajeno obavljaju uz djelatnosti upisane u registar društava u obimu i na način koji su potrebni za poslovanje, a ne predstavljaju obavljanje tih poslova kao redovne djelatnosti.


Član 8.
(Valjanost poslova)


Poslovi koje zaključi lice koje je svojim položajem ili na drugi način ovlašteno za zastupanje i predstavljanje društva, valjani su za treće lice i u slučaju da su zaključeni poslovi izvan djelatnosti upisane u registar društava, osim ako je treće lice znalo ili moralo znati da su takvi poslovi izvan djelatnosti društva.


Član 9.
(Sjedište)


(1) Sjedište društva je mjesto koje je kao sjedište upisano u registar društava.
(2) Sjedište se utvrđuje osnivačkim aktom ili statutom društva.


Član 10.
(Podružnice)


(1) Društvo, domaće ili strano, može izvan mjesta sjedišta osnovati jednu ili više podružnica u kojima obavlja svoje djelatnosti.
(2) Podružnica nastaje odlukom o osnivanju koju donosi ovlašteni organ društva u skladu s osnivačkim aktom ili statutom društva.
(3) Podružnice nemaju svojstvo pravnog lica.
(4) Podružnica ima mjesto poslovanja i zastupnika, a poslove sa trećim licima obavlja uime i za račun društva.
(5) Podružnice domaćeg društva se upisuju u registar društava u registarskom sudu u kojem je društvo upisano.
(6) Podružnice stranog društva se upisuju u registar društava u registarskom sudu na čijem području je sjedište podružnice.


POGLAVLJE II. (FIRMA)


Član 11.
(Pojam)


(1) Firma je ime pod kojim društvo posluje.
(2) Firma se obavezno ističe na poslovnim prostorijama društva.


Član 12.
(Elementi)


(1) Firma društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću mora sadržavati prezime najmanje jednog člana, uz oznaku da ih ima više i oznaku "d.n.o.".
(2) Firma komanditnog društva mora sadržavati prezime najmanje jednog komplementara i oznaku "k.d.", a ne smije sadržavati imena komanditora.
(3) Firma društva sa ograničenom odgovornošću mora sadržavati oznaku "d.o.o.".
(4) Firma dioničkog društva mora sadržavati oznaku "d.d.".
(5) Firma iz st. (1) i (2) ovog člana obavezno sadrži firmu drugog društva koje je član društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću ili komplementar komanditnog društva.


Član 13.
(Jezik)


(1) Firma mora biti napisana na jeziku koji je u službenoj upotrebi u Federaciji, a prijevod na strani jezik može se upotrebljavati samo zajedno sa firmom na jeziku koji je u službenoj upotrebi u Federaciji.
(2) Firma može sadržavati strane riječi koje su uobičajene ili za njih nema odgovarajuće riječi u jeziku koji je u službenoj upotrebi u Federaciji.


Član 14.
(Dodatni elementi)


(1) Firma može sadržavati dodatne elemente koji bliže označavaju društvo i sjedište društva.
(2) Društvo može koristiti skraćenu firmu koja mora sadržavati oznake po kojima se razlikuje od drugih firmi i oznaku oblika društva.
(3) Firma podružnice mora sadržavati punu firmu društva, oznaku da je podružnica i sjedište podružnice.


Član 15.
(Zabranjeni elementi)


Firma ne smije sadržavati:
a) riječi i oznake koji su protivni zakonu;
b) zaštićene robne ili pomoćne znakove drugih pravnih i fizičkih lica;
c) službene simbole i znakove;
d) nazive ili znakove stranih država ili međunarodnih organizacija;
e) riječi i oznake koje bi mogle stvoriti zabunu u pogledu vrste i obima poslovanja ili dovesti do zamjene sa firmom ili znakom drugog društva ili povrijediti prava drugih lica.


Član 16.
(Mogući elementi)


(1) Firma može sadržavati riječi: "Bosna i Hercegovina" i njene izvedenice i skraćenice na osnovu odobrenja nadležnog organa određenog posebnim zakonom.
(2) Firma može sadržavati riječ "Federacija" i njene izvedenice i skraćenice samo na osnovu odobrenja nadležnog organa određenog posebnim zakonom.
(3) Firma može sadržavati naziv kantona, grada i općine i njihove izvedenice i skraćenice samo na osnovu odobrenja nadležnog kantonalnog, gradskog, odnosno općinskog organa određenog posebnim zakonom na području na kojem društvo ima sjedište.
(4) Firma može sadržavati ime i prezime lica koje nije osnivač društva samo uz odobrenje tog lica ili njegovih zakonskih nasljednika.
(5) Na zahtjev organa i lica iz st. (1), (2), (3) i (4) ovog člana registarski sud izbrisat će iz registra riječi i imena unesena kao dodatni elementi firme.


Član 17.
(Ime člana društva kao element firme)


(1) Ukoliko firma društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću ili komanditnog društva sadrži prezime koje je već sadržano u ranije registriranoj firmi, u firmu se mora unijeti ime ili drugi dodatni element po kojem će se razlikovati od već registrirane firme.
(2) Ako je prezime lica ostalo u firmi i nakon prestanka njegovog članstva u društvu, na zahtjev tog lica ili njegovih nasljednika sud će brisati njegovo prezime iz firme u registru društava.


Član 18.
(Princip isključivosti firme)


(1) Firma društva mora se jasno razlikovati od firme drugih društava.
(2) Registarski sud odbit će upis u registar društava firmu koja je protivna odredbama ovog zakona ili se jasno ne razlikuje od već registriranih firmi u Federaciji.
(3) Društvo ima pravo zahtijevati prestanak upotrebe i brisanje iz registra društava firmu drugog društva i naknadu pretrpljene štete tužbom kod suda u roku tri godine od dana upisa osporavane firme u registar društava, ako smatra da firma drugog društva nije jasno različita od njegove ranije registrirane firme.


Član 19.
(Princip prvenstva)


(1) Ako se sudu radi upisa u registar prijave iste firme ili firme koje se međusobno jasno ne razlikuju, sud će upisati onu firmu koja je ranije prijavljena.
(2) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog člana, upisat će se kasnije prijavljena firma, ako podnosilac kasnije podnesene prijave dokaže da je u vrijeme podnošenja ranije podnesene prijave, tu firmu, odnosno njene bitne elemente upotrebljavao na tržištu kao oznaku svog društva ili kao robni ili pomoćni znak za označavanje svojih proizvoda ili usluga, te da je to činio prije podnosioca ranije podnesene prijave.


Član 20.
(Obaveza upisa u registar društava)


(1) Firma i skraćena firma upisuje se u registar društava.
(2) Društvo je dužno u poslovanju koristiti punu ili skraćenu firmu kakva je upisana u registar društava.


Član 21.
(Poslovna korespondencija)


Sva poslovna pisma i narudžbe društva moraju sadržavati:
a) punu firmu i adresu sjedišta društva;
b) punu firmu i adresu sjedišta podružnica društva;
c) naziv i sjedište institucije kod koje i broj pod kojim je društvo upisano;
d) broj računa sa nazivom i sjedištem finansijske organizacije kod koje društvo drži račun, ukoliko društvo ima više računa za svaki od njih;
e) porezni identifikacioni broj društva.


Član 22.
(Prijenos firme)


Firma se može prenijeti samo ukoliko se vrši prijenos društva.


POGLAVLJE III. (ZASTUPANJE)


Član 23.
(Zastupanje)


(1) Društvo zastupa uprava.
(2) Uprava organizira rad i rukovodi poslovanjem, zastupa i predstavlja društvo i odgovara za zakonitost poslovanja društva.
(3) Upravu čine lica koja su osnivačkim aktom ili statutom društva, u skladu sa zakonom, ovlaštena da vode poslovanje društva.
(4) Društvo mogu zastupati i druga lica određena osnivačkim aktom ili statutom u skladu sa zakonom.
(5) Lica ovlaštena za zastupanje upisuju se u registar društava.


Član 24.
(Lice s ovlaštenjima)


(1) Lice s ovlaštenjima za zastupanje upisanim u registar društava ovlašteno je poduzimati sve radnje i obavljati sve poslove u ime i za račun društva u okviru ovlaštenja upisanih u registar društava.
(2) Lice s ovlaštenjima za zastupanje koje prekorači ograničenja ovlaštenja iz stava (1) ovog člana odgovorno je za štetu koja se time prouzrokuje privrednom društvu ili trećem licu s kojim je posao zaključen.


Član 25.
(Odgovornost)


(1) Lice kojem je povjereno obavljanje određenih poslova u okviru djelatnosti društva, ovlašteno je poduzimati sve radnje i zaključivati poslove koji se uobičajeno obavljaju ili nastaju uz poslove koji su mu povjereni.
(2) Društvo odgovara za obaveze koje, u njegovo ime, od njega ovlašteno lice stvori prekoračenjem ovlaštenja, ako treće lice nije znalo ili nije moglo znati za prekoračenje ovlaštenja.


Član 26.
(Prokura)


(1) Prokura je pisano ovlaštenje za poduzimanje svih pravnih radnji i poslova u ime i za račun društva, osim prijenosa i opterećenja nekretnina, ako ovlaštenje za to nije posebno i izričito navedeno.
(2) Prokura se može dati samo za podružnicu, što se izričito navodi u registru društava i prilikom istupanja prokuriste, a u protivnom se smatra da je prokura data za društvo u cjelini.
(3) Prokura se može dati svakom punoljetnom i potpuno poslovno sposobnom licu bez obzira na dužnost i poslove koje obavlja, izuzev, ako drugačije nije predviđeno aktom o osnivanju društva, odnosno statutom društva.
(4) Prokura se ne može dati pravnom licu.
(5) Prokura je neprenosiva.


Član 27.
(Mogućnost davanja prokure)


(1) Društvo može dati prokuru jednom ili više fizičkih lica u skladu s osnivačkim aktom ili statutom društva.
(2) Prokura se može dati istovremeno za više lica koja zajedno zastupaju društvo, a izjava volje trećeg lica data samo jednom od njih pravno je valjana.


Član 28.
(Zajednička prokura)


(1) Ako je prokura data dvama licima ili više lica bez naznake da se radi o zajedničkoj prokuri, svako od tih lica je prokurist koji samostalno zastupa društvo u granicama ovlaštenja utvrđenih zakonom.
(2) Prokura data dvama licima ili više lica smatrat će se zajedničkom prokurom samo ako je tako izričito naznačeno u prokuri.
(3) Izjave volje ili pravne radnje koje učine zajednički prokuristi proizvode pravne posljedice samo ako ih učine svi zajednički prokuristi zajedno.
(4) Valjane su izjave volje ili pravne radnje koje učini jedan od zajedničkih prokurista samo uz izričitu prethodnu saglasnost ili izričito naknadno odobrenje ostalih zajedničkih prokurista.
(5) Izjava volje ili pravna radnja učinjena prema jednome prokuristi ima pravni učinak kao da je učinjena prema svima.
(6) Znanje o pravno odlučujućim činjenicama ili krivnja jednog zajedičkog prokuriste proizvodi pravne posljedice za davaoca prokure, bez obzira na znanje ili krivnju ostalih zajedničkih prokurista.


Član 29.
(Ograničenje prokure)


(1) Ograničenje prokure koje nije predviđeno ovim zakonom nema učinka prema trećim licima, bez obzira na to je li treće lice za nju znalo ili moralo znati.
(2) Ograničenje prokure na poslovanje jedne ili više podružnica ima učinka prema trećim licima samo ako je upisano u registar društava.


Član 30.
(Ovlaštenja prokuriste)


Prokurist ne može bez posebnog ovlaštenja društva nastupati kao druga ugovorna strana i s društvom sklapati ugovore u svoje ime i za svoj račun, u svoje ime a za račun drugih lica, ili u ime i za račun drugih lica.


Član 31.
(Davanje i prestanak prokure)


(1) Davanje i prestanak prokure društvo je dužno prijaviti za upis u registar društava.
(2) Prokurist deponuje svoj potpis kod registarskog suda, a prilikom zastupanja društva dužan je uz potpis staviti naznaku da nastupa kao prokurist.
(3) Prokura prestaje opozivom od društva i otkazom od prokuriste.


Član 32.
(Lica koja imaju posebne dužnosti prema društvu)


(1) Posebne dužnosti prema društvu imaju:
a) članovi društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću i komplementari;
b) član društva sa ograničenom odgovornošću koji posjeduje značajno učešće u osnovnom kapitalu društva ili član društva sa ograničenom odgovornošću koji je kontrolni član društva u smislu povezanih lica;
c) dioničar koji posjeduje značajno učešće u osnovnom kapitalu društva ili dioničar koji je kontrolni dioničar u smislu povezanih lica;
d) članovi uprave, predsjednik i članovi nadzornog odbora, zastupnici i prokuristi;
e) likvidacioni upravnik.
(2) Značajno učešće u osnovnom kapitalu društva u smislu stava (1) tač. b) i c) ovog člana iznosi učešće od najmanje 20% u osnovnom kapitalu društva.
(3) Kontrolni član društva ili kontrolni dioničar u smislu stava (1) tač. b) i c) ovog člana je lice koje ima više od 50% glasačkih prava u privrednom društvu na osnovu običnih dionica ili koje na drugi način vrši kontrolni uticaj nad upravljanjem i vođenjem poslova društva.
(4) Lica iz stava (1) ovog člana obavljaju svoje poslove savjesno, sa pažnjom dobrog privrednika i u razumnom uvjerenju da djeluju u najboljem interesu društva (u daljnjem tekstu: dužna pažnja).
(5) Lice koje postupi sa dužnom pažnjom ne odgovara za štetu koja iz takve procjene nastane za društvo.


Član 33.
(Mogućnost podnošenja tužbe)


Društvo može podnijeti tužbu protiv lica iz člana 32. stav (1) tač. d) i e) ovog zakona za naknadu štete koju mu to lice prouzrokuje povredom dužne pažnje iz člana 32. stav (4) ovog zakona.


Član 34.
(Dužnost prijavljivanja poslova i radnji u kojima postoji lični interes)


(1) Lični interes postojat će u slučaju ako je lice iz člana 32. stav (1) ovog zakona ili član njegove porodice:
a) ugovorna strana u pravnom poslu s društvom;
b) u finansijskom odnosu sa licem iz pravnog posla koje zaključuje ugovor sa društvom ili koje ima finansijske interese u tom poslu na osnovu kojih se može očekivati da utiču na njegovo postupanje suprotno interesu društva;
c) pod kontrolnim uticajem strane iz pravnog posla ili lica koje ima finansijski interes u pravnom poslu ili radnji tako da se osnovano može očekivati da utiču na njegovo postupanje suprotno interesu društva.
(2) Pod članom porodice lica iz stava (1) ovog člana smatraju se:
a) njegov bračni drug, roditelji, brat ili sestra tog bračnog druga;
b) njegovo dijete, roditelji, brat ili sestra;
c) njegov krvni srodnik u pravoj liniji i u pobočnoj liniji do drugog stepena srodstva, usvojilac i usvojenik, srodnik po tazbini zaključno sa prvim stepenom;
d) druga lica koja sa tim licem žive u zajedničkom domaćinstvu.
(3) Lica iz člana 32. stava (1) i iz stava (2) ovog člana smatraju se povezanim licima u smislu ovog zakona.
(4) Povezana lica za sve poslove iz stava (1) ovog člana predstavljaju sve činjenice od značaja za donošenje odluke i pribavljaju prethodno odobrenje od nadležnog organa društva, u skladu sa statutom društva.


Član 35.
(Tužba zbog odobravanja poslova u kojima postoji lični interes)


(1) Društvo može podnijeti tužbu protiv lica iz člana 32. stav (1) ovog zakona koje je imalo lični interes u pravnom poslu i tražiti naknadu štete ako za taj pravni posao nije pribavljeno prethodno odobrenje ili ako nadležnom organu društva prilikom donošenja odluke o odobravanju pravnog posla nisu predstavljene sve činjenice od značaja za donošenje takve odluke.
(2) Ako je tuženi član uprave, društvo zastupa lice imenovano od nadležnog organa društva, u skladu sa statutom društva.


Član 36.
(Dužnost izbjegavanja sukoba interesa)


(1) Lica iz člana 32. stav (1) ovog zakona ne mogu u svom interesu ili interesu sa njima povezanih lica:
a) koristiti imovinu društva;
b) koristiti informacije do kojih su došli u tom svojstvu, a koje nisu javno dostupne;
c) zloupotrijebiti svoj položaj u društvu;
d) iskoristiti mogućnosti za zaključenje posla koji se ukaže društvu.
(2) Dužnost izbjegavanja sukoba interesa postoji nezavisno od toga da li je društvo bilo u mogućnosti iskoristiti imovinu, informacije ili zaključiti poslove iz stava (1) ovog člana.


Član 37.
(Tužba zbog povrede dužnosti izbjegavanja sukoba interesa)


(1) Društvo može podnijeti tužbu protiv lica iz člana 32. stav (1) ovog zakona koje povrijedi dužnost izbjegavanja sukoba interesa iz člana 36. ovog zakona kojom može tražiti:
a) naknadu štete ili
b) prijenos na društvo koristi koje je to lice, odnosno povezano lice iz člana 34. stav (3) ovog zakona ostvarilo kao posljedicu te povrede dužnosti.
(2) Ako je tuženi član uprave, društvo zastupa lice imenovano od nadležnog organa društva, u skladu sa statutom društva.


POGLAVLJE IV. (POSLOVNA TAJNA I ZABRANA KONKURENCIJE)


Član 38.
(Poslovna tajna)


Poslovnom tajnom smatraju se informacije o poslovanju za koje je očito da bi prouzrokovale značajnu štetu društvu ako dođu u posjed trećeg lica bez saglasnosti društva.


Član 39.
(Informacije koje imaju karakter poslovne tajne)


(1) Nadležni organ društva dužan je pisanim aktom odrediti informacije koje imaju karakter poslovne tajne i lica odgovorna za njihovo korištenje i zaštitu.
(2) Za poslovnu tajnu ne mogu se odrediti podaci koji su javni po zakonu i drugim propisima i podaci o kršenju zakona i drugih propisa.


Član 40.
(Zabrana konkurencije)


(1) Član društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću, komplementar komanditnog društva, vlasnik udjela i član uprave i nadzornog odbora u društvu sa ograničenom odgovornošću, član nadzornog odbora i uprave dioničkog društva i prokurist ne smije bez odobrenja nadležnog organa društva u skladu sa statutom društva, u tom svojstvu ili kao zaposleni u drugom društvu i kao samostalni poduzetnik učestvovati u djelatnosti koja je ili bi mogla biti u konkurentnom odnosu s djelatnošću prvog društva.
(2) Osnivačkim aktom ili statutom društva može se odrediti trajanje zabrane i nakon prestanka svojstva iz stava (1) ovog člana a najduže dvije godine.


Član 41.
(Mogućnost traženja naknade štete)


Društvo može od lica koje prekrši zabranu konkurencije tražiti naknadu štete i ustupanje zaključenih poslova, ili prijenos ostvarene koristi ili prava iz zaključenih poslova u roku tri mjeseca od saznanja za prekršaj, a najkasnije tri godine od učinjenog prekršaja zabrane konkurencije.


Član 42.
(Sindikalno organiziranje)


Zaposleni u društvu mogu organizirati sindikat ili vijeće zaposlenika u skladu sa Zakonom o radu i Zakonom o vijeću zaposlenika.


Član 43.
(Zabrana nesindikalnih aktivnosti)


U društvu se ne mogu osnivati organizacije i provoditi aktivnosti koje nemaju karakter sindikata i sindikalnih aktivnosti, te vijeća zaposlenika u skladu sa Zakonom o radu i Zakonom o vijeću zaposlenika.


POGLAVLJE V. (OSNOVNI KAPITAL I ULOZI)


Član 44.
(Osnovni kapital)


(1) Osnovni kapital društva je iznos kapitala koji su upisali članovi društva na osnovu osnivačkog akta.
(2) Promjena osnovnog kapitala se upisuje na osnovu statuta ili izmjena statuta društva.
(3) Dioničko društvo i društvo sa ograničenom odgovornošću ima osnovni kapital najmanje u iznosu utvrđenom ovim zakonom.
(4) Posebnim zakonom za društva koja obavljaju posebne djelatnosti može se utvrditi veći iznos osnovnog kapitala.
(5) Dio osnovnog kapitala koji je jednak ulozima u gotovini može biti potpuno ili djelimično uplaćen (upisan, ali neuplaćen osnovni kapital).
(6) Osnovni kapital društva se može uvećavati ili smanjivati.
(7) U slučaju smanjivanja kapitala osnovni kapital ne može biti smanjen ispod iznosa minimalnog osnovnog kapitala utvrđenog ovim zakonom.


Član 45.
(Ulozi)


(1) Osnovni kapital prilikom osnivanja društva osigurava se ulozima članova u novcu i stvarima i pravima čija je vrijednost iskaziva u novcu.
(2) Ulog u stvarima i pravima izražava se u novcu i mora se u potpunosti unijeti prije upisa društva u registar društava.


Član 46.
(Vrijednost uloga)


(1) Vrijednost uloga u stvarima i pravima mora biti određena u osnivačkom aktu ili statutu društva, ako ovim zakonom nije drugačije utvrđeno.
(2) Vrijednost uloga u stvarima i pravima u dioničkom društvu i društvu sa ograničenom odgovornošću određuje se na osnovu procjene prihvaćene ugovorom od svih osnivača.


Član 47.
(Procjene vrijednosti uloga)


Procjena iz člana 46. stav (2) ovog zakona obavezno uključuje opis, način iskazivanja i procijenjenu vrijednost uloga i ocjenu da li ulog odgovara cijeni upisanih dionica dioničkog društva ili udjela u društvu sa ograničenom odgovornošću koji se tim ulogom plaćaju.


Član 48.
(Obaveza namirenja ugovorene vrijednosti uloga)


(1) Kada procijenjena vrijednost uloga u stvarima i pravima ne dostigne ugovoreni iznos do upisa društva u registar društava ili do ugovorenog roka uplate u slučaju pristupanja društvu, član društva koji se obavezao na taj ulog dužan je razliku uplatiti u novcu.
(2) Ako društvo nije steklo vlasništvo na stvari koju je član društva bio obavezan unijeti kao ulog, član društva mora uplatiti u novcu vrijednost te stvari koju mu društvo mora vratiti.


Član 49.
(Prava člana društva)


Ulog daje članu društva pravo na dionicu ili udio u društvu.


Član 50.
(Poslovne knjige i finansijski izvještaji)


Društvo je dužno voditi poslovne knjige i sačinjavati finansijske izvještaje u skladu sa zakonom i drugim propisima.


POGLAVLJE VI. (POVEZANA DRUŠTVA)


Član 51.
(Pojam)


(1) Povezana društva čine dva ili više društava u skladu sa ovim zakonom, koja se međusobno povezuju i to:
a) učešćem u osnovnom kapitalu ili udjelima (društva povezana kapitalom);
b) putem ugovora (društva povezana ugovorom);
c) putem kapitala i putem ugovora (mješovito povezana društva).
(2) Povezana društva iz stava (1) ovog člana obuhvataju jedno vladajuće i jedno ili više zavisnih društava.
(3) Povezana društva organiziraju se kao koncern, holding, poslovno udruženje ili drugi oblik organiziranja u skladu sa ovim zakonom.
(4) Privredna društva povezuju se u skladu sa propisima kojim se uređuje zaštita konkurencije.


Član 52.
(Vladajuće i zavisno društvo)


(1) Ako jedno društvo ima većinsko učešće u osnovnom kapitalu drugog društva ili ako na osnovu ugovora zaključenog sa drugim društvom ima pravo imenovati većinu članova nadzornog odbora tog drugog društva, odnosno ima većinu glasova u skupštini, to se društvo smatra vladajućim a drugo društvo zavisnim.
(2) Vladajuće društvo sa većinskim učešćem u osnovnom kapitalu je društvo koje, neposredno ili posredno putem drugog društva, na osnovu više od 50% učešća u osnovnom kapitalu drugog društva ima više od 50% glasova u skupštini zavisnog društva.
(3) Neposredno učešće u osnovnom kapitalu koji pripada vladajućem društvu ili drugom licu koje ga drži za njegov račun, određuje se na osnovu odnosa nominalnog iznosa tog učešća prema ukupnom osnovnom kapitalu zavisnog društva.
(4) Pri određivanju učešća iz stava (3) ovog člana od ukupnog osnovnog kapitala zavisnog društva oduzimaju se vlastite dionice i udjeli zavisnog društva i dionice i udjeli koje za račun zavisnog društva drži treće lice.
(5) Posredno učešće u osnovnom kapitalu koji pripada vladajućem društvu obuhvata dionice i udjele koji pripadaju društvu koje zavisi od njega ili koji pripadaju drugom licu za račun tog društva ili za račun društva koje zavisi od njega (zavisna društva).
(6) Zavisno društvo može u vladajućem društvu pribaviti dionice i udjele i ostvariti svoje pravo glasa na osnovu dionica i udjela kojima već raspolaže, u skladu sa odredbama ovog zakona o društvu sa uzajamnim učešćem.


Član 53.
(Društva sa uzajamnim učešćem)


Društva sa uzajamnim učešćem u osnovnom kapitalu su povezana društva kod kojih svako društvo ima učešće u osnovnom kapitalu drugog društva.


Član 54.
(Holding)


Ako se vladajuće i jedno ili više zavisnih društava na osnovu zaključenog ugovora o vođenju poslova objedine jedinstvenim vođenjem poslova od vladajućeg društva, ona čine holding a pojedinačna društva su društva holdinga.


Član 55.
(Koncern)


Ako vladajuće društvo, na osnovu zaključenog ugovora o vođenju poslova, pored jedinstvenog vođenja poslova zavisnih društava, obavlja i druge djelatnosti, ona čine koncern, a pojedinačna društva su društva koncerna.


Član 56.
(Mogućnost formiranja pravno samostalnih društava)


Holding i koncern, u skladu sa čl. 54. i 55. ovog zakona, mogu formirati i pravno samostalna društva, koja nisu zavisna jedno o drugome.


Član 57.
(Zajedničke odredbe za povezana društva)


(1) Vladajuće društvo neograničeno solidarno odgovara povjeriocima u postupku stečaja zavisnog društva ako je stečaj prouzrokovan obavezujućim nalozima, odlukama ili uputstvima vladajućeg društva.
(2) Ako vladajuće društvo dovede zavisno društvo u položaj da izvrši za sebe štetan pravni posao ili na svoju štetu nešto učini ili propusti učiniti, nadoknadit će zavisnom društvu štetu prouzrokovanu po tom osnovu.
(3) Zahtjev za naknadu štete iz stava (2) ovog člana, uime zavisnog društva, mogu podnijeti dioničari i članovi zavisnog društva koji posjeduju ili predstavljaju najmanje 10% osnovnog kapitala tog društva ili statutom određeni manji dio, kao i povjerioci društva čija potraživanja iznose više od 10% osnovnog kapitala zavisnog društva.
(4) Pored vladajućeg društva, kao solidarni dužnici odgovaraju članovi uprave vladajućeg društva koji su zavisno društvo doveli u položaj da izvrši za sebe štetan pravni posao ili da na svoju štetu nešto učini ili propusti da učini.
(5) Kao solidarni dužnici odgovaraju i članovi uprave zavisnog društva ako su povrijedili svoje dužnosti, osim ako su postupali po uputstvima uprave vladajućeg društva.


Član 58.
(Poslovno udruženje)


(1) Poslovno udruženje je ekonomska interesna grupacija koju mogu osnovati dva ili više društava radi unapređenja, promocije i usklađivanja obavljanja svojih djelatnosti.
(2) Poslovno udruženje se ne osniva radi sticanja dobiti.
(3) Poslovno udruženje je pravno lice.
(4) Poslovno udruženje upisuje se u registar društava u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuje registracija poslovnih subjekata.
(5) Oznaka "poslovno udruženje" navodi se u firmi.
(6) Poslovno udruženje istupa u pravnom prometu u svoje ime i za račun svojih članova i uime i za račun svojih članova.
(7) Za obaveze preuzete u pravnom prometu poslovno udruženje odgovara svojom imovinom, a članovi odgovaraju na način određen ugovorom o osnivanju, odnosno ugovorom sa trećim licem.
(8) Ugovorom o osnivanju utvrđuje se naziv, vrijeme osnivanja i trajanja, cilj i djelatnost, sjedište, upravljanje, zastupanje, odgovornost, pristupanje, istupanje, istupanje u pravnom prometu, isključenje, imovina, nadzor, prestanak, kao i druga pitanja značajna za ostvarivanje ciljeva osnivanja poslovnog udruženja.


Član 59.
(Ostali oblici povezivanja društava)


Društva se mogu povezivati ugovorom i u druge oblike povezivanja (konzorcij, franšizing, zajednica društava, poslovna unija, poslovni sistem, pul i drugi).


POGLAVLJE VII. (REGISTAR DRUŠTAVA)


Član 60.
(Registar društava)


(1) Podaci o društvu utvrđeni ovim zakonom upisuju se u registar društava.
(2) Registar društava obuhvata registar podataka i registar isprava.
(3) Upis u registar društava i objavljivanje registracije vrši se u skladu sa Zakonom o registraciji poslovnih subjekata u Federaciji Bosne i Hercegovine.
(4) Promjene podataka i isprava društava upisuju se u registar društava.


Član 61.
(Podaci i isprave o privrednom društvu)


(1) Smatra se da treća lica znaju za registrirane podatke o privrednom društvu nakon njihovog objavljivanja ili objavljivanja izvoda iz tih podataka ili isprava na osnovu kojih je izvršena registracija sa upućivanjem na njih.
(2) U slučaju da su podaci i isprave predati u registarski spis ili upisani u registar društava različiti od objavljenih podataka, objavljeni podaci ne obavezuju treća lica, ali se ona mogu pozvati na objavljene podatke, osim ako društvo na koje se oni odnose dokaže da su treća lica znala ili mogla znati za podatke i isprave predate u registarski spis ili upisane u registar društava.


Član 62.
(Ništavost registracije osnivanja privrednog društva)


(1) Ukoliko nije drugačije utvrđeno Zakonom o registraciji poslovnih subjekata u Federaciji Bosne i Hercegovine, registracija osnivanja privrednog društva ništava je ako:
a) broj osnivača manji je od broja utvrđenog ovim zakonom;
b) ne postoji pravna i poslovna sposobnost svih osnivača;
c) osnivački akt nije sastavljen u propisanoj formi;
d) osnivački akt ne sadrži podatke o poslovnom imenu društva, vrijednosti i vrsti uloga svakog osnivača ili iznosa osnovnog kapitala koji je propisan ovim zakonom ili o djelatnosti društva;
e) minimalni iznos uloga nije uplaćen u skladu sa ovim zakonom;
f) djelatnost društva nezakonita je ili suprotna javnom interesu;
g) osnivač ili jedan od osnivača društva član je postojećeg društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću ili komplementar u komanditnom društvu;
h) osnivač ili jedan od osnivača društva jedini je član društva sa ograničenom odgovornošću nad kojim je pokrenut postupak stečaja ili likvidacije ili je protiv tog društva podignuta tužba iz člana 359. stav (1) tačka a) ovog zakona.
(2) Ako je osnov ništavosti registracije privrednog društva moguće otkloniti, nadležni sud nakon pokretanja postupka za utvrđivanje ništavosti određuje rok najduže 90 dana za otklanjanje nedostataka i za to vrijeme zastaje sa postupkom.


Član 63.
(Dužnost sudova, organa uprave i drugih institucija)


Sudovi, organi uprave i druge institucije koje su zakonom ovlaštene za odobravanje i nadzor nad osnivanjem i poslovanjem društava, emisijom i prometom vrijednosnih papira, dužne su bez odlaganja pisano izvijestiti registar društava o saznanjima stečenim u vršenju nadležnosti koja dovode u sumnju potpunost i tačnost podataka i isprava upisanih u registar društava.


POGLAVLJE VIII. (SPAJANJE, PRIPAJANJE, PODJELA, PROMJENA OBLIKA I PRESTANAK DRUŠTVA)


Član 64.
(Pojam spajanja, pripajanja, podjele i promjene oblika društva)


(1) Dva ili više društava mogu se spojiti tako da prijenosom imovine i obaveza bez provođenja likvidacije osnuju novo društvo koje postaje njihov pravni sljednik.
(2) Društvo se može pripojiti prijenosom imovine i obaveza bez provođenja likvidacije drugom društvu koje postaje njegov pravni sljednik.
(3) Društvo se može podijeliti prijenosom imovine i obaveza bez provođenja likvidacije na dva ili više društava koja postaju njegovi pravni sljednici, solidarno odgovorni za njegove obaveze na jedan od sljedećih načina: pripajanjem, kada društvo koje se dijeli prenese na dva ili više postojećih društava ukupnu imovinu i obaveze, ili, osnivanjem novih društava, kada društvo koje se dijeli prenese na dva ili više novih društava ukupnu imovinu i obaveze.
(4) U slučajevima spajanja, pripajanja ili podjele društva, u smislu odredaba st. (1), (2) i (3) ovog člana, dioničari ili vlasnici udjela spojenog, pripojenog ili podijeljenog društva dobijaju dionice (udjele) društva sljednika, uz mogućnost isplate u novcu do 10% ukupne nominalne vrijednosti dionica (udjela) koje društva sljednici emituju po tom osnovu.
(5) Svako društvo, isključujući društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću i otvoreno dioničko društvo, može promijeniti oblik.
(6) Otvoreno dioničko društvo može se podijeliti, u skladu sa stavom (3) ovog člana, pripajanjem sa dva ili više postojećih otvorenih dioničkih društava ili podjelom na dva ili više novih otvorenih dioničkih društava.


Član 65.
(Odluka o spajanju, pripajanju, podjeli i promjeni oblika društva)


(1) Odluku o spajanju, pripajanju, podjeli ili promjeni oblika društva, u društvu sa neograničenom solidarnom odgovornošću i komanditnom društvu donose članovi društva, a u društvu sa ograničenom odgovornošću i dioničkom društvu, takvu odluku donosi skupština društva, na način utvrđen osnivačkim aktom ili statutom, u skladu sa zakonom.
(2) U postupku spajanja, identičnu odluku moraju donijeti sva društva koja se spajaju, a u postupku pripajanja, identičnu odluku mora donijeti društvo koje se pripaja i društvo kojem se ono pripaja.


Član 66.
(Plan reorganizacije)


(1) Odluka o spajanju, pripajanju, podjeli ili promjeni oblika donosi se na osnovu plana reorganizacije, koji uprava i nadzorni odbor ili drugi organ svakog društva učesnika, ovlašten osnivačkim aktom ili statutom, moraju pripremiti i o njemu obavijestiti dioničare, odnosno članove društva i povjerioce društva najmanje 30 dana prije datuma odlučivanja.
(2) Odluku o namjeravanoj reorganizaciji društvo je dužno objaviti u sredstvima javnog informiranja.


Član 67.
(Obavezan sadržaj plana reogranizacije)


(1) Plan reorganizacije obavezno sadrži:
a) oblik, firmu i sjedište društava učesnika i društava sljednika;
b) vlasnička prava dioničara ili članova društava prethodnika u društvu sljedniku;
c) opis, procjenu i raspodjelu imovine i obavezu društava prethodnika koji se prijenose na društvo sljednika sa izvještajem revizora;
d) datum od kojeg će vlasnici dionica ili udjela društva sljednika moći učestvovati u dobiti i uvjete koje utiču na to pravo;
e) datum od kojeg će se poslovi društva prethodnika računovodstveno iskazivati za društva sljednika.
(2) U slučaju podjele društva, uz elemente iz stava (1) ovog člana, plan reorganizacije obavezno sadrži i sljedeće dodatne elemente:
a) omjer zamjene prava;
b) uvjete alokacije dionica ili udjela i iznos isplata u novcu;
c) prava u društvima sljednicima koja pripadaju vlasnicima dionica ili udjela podijeljenog društva koji su sadržavali posebna prava, kao i vlasnicima drugih vrijednosnih papira podijeljenog društva;
d) opis i alokaciju imovine i obaveza koji se prijenose na svako društvo sljednika.


Član 68.
(Drugi obavezni sadržaji plana reogranizacije)


Plan reorganizacije obavezno sadrži pisani izvještaj revizora o računovodstvenim iskazima društava učesnika koji uključuje i:
a) naznaku metoda korištenih u utvrđivanju omjera zamjene;
b) mišljenje revizora da li je primijenjen odgovarajući metod, naznaku vrijednosti do kojih bi se došlo korištenjem drugih metoda i mišljenje o relativnom značaju svake od metoda u utvrđivanju omjera zamjene;
c) opis problema vrednovanja sa kojim se revizor suočio, ako jeste.


Član 69.
(Odgovornost članova uprave društva i drugih lica i revizora)


Članovi uprave društva i druga lica koja su pripremila plan reorganizacije i revizori koji su izvršili pregled i dali mišljenje za društva učesnike, odgovorni su za štetu neograničeno solidarno društvima učesnicima i njihovim dioničarima ili članovima, ako u utvrđivanju omjera zamjene prava pri spajanju, pripajanju, podjeli ili promjeni oblika društva nisu postupali po pravilima struke.


Član 70.
(Kopije)


Prije odlučivanja o planu reorganizacije uprava društva učesnika dužna je svakom dioničaru ili članu društva na njegov zahtjev dati na uvid ili predati kopije plana reorganizacije, godišnjih finansijskih izvještaja društava učesnika za posljednje tri poslovne godine, vanredni finansijski izvještaj za tri mjeseca koja prethode izradi plana reorganizacije, ako su podaci u njemu stariji od šest mjeseci sa izvještajima i mišljenjem revizije.


Član 71.
(Upis reorganizacije u registar društava)


Istovremeno sa upisom u registar društava, društva nastalog spajanjem društava, pripajanja društva drugom društvu i podjele društva na više novih društava, u registar društava upisuje se prestanak društva koje je spojeno, pripojeno ili podijeljeno.


Član 72.
(Prestanak društva)


(1) Društvo prestaje gubitkom svojstva pravnog lica.
(2) Društvo prestaje na dan upisa prestanka u registar društava.
(3) Ukoliko ovim zakonom nije drugačije određeno, po prestanku društva provodi se likvidacija.


Član 73.
(Slučajevi prestanka društva)


Društvo prestaje u slučaju:
a) isteka perioda za koji je osnovano;
b) spajanja, pripajanja i podjele;
c) okončanjem stečajnog postupka ili odbijanjem zahtjeva za otvaranje stečajnog postupka usljed nedostatka imovine;
d) prestankom na osnovu odluke suda;
e) odlukom skupštine društva.


Član 74.
(Drugi slučajevi prestanka društva)


(1) Društvo može prestati odlukom suda donesenom na osnovu zahtjeva nadležnih organa ili lica koje dokaže pravni interes kada:
a) najviši organ društva utvrđen osnivačkim aktom ili statutom društva ne sastaje se i ne vrši svoja ovlaštenja ili nije vršen izbor organa čiji je prethodni mandat istekao duže od dvije godine;
b) duže od dvije godine društvo ne ostvaruje prihode;
c) društvu je oduzeto odobrenje za obavljanje djelatnosti;
d) više ne postoje zakonom utvrđeni uvjeti za daljnje postojanje društva u obliku u kojem je upisano u registar društava.
(2) Prije donošenja odluke o prestanku društva, sud može odrediti rok za otklanjanje uzroka zbog kojih je donošenje odluke predloženo.


Član 75.
(Provođenje likvidacije)


Ukoliko ukupna imovina po prestanku društva nije prešla na pravnog sljednika, provodi se likvidacija u skladu sa posebnim zakonom, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.


DIO DRUGI – (DRUŠTVO SA NEOGRANIČENOM SOLIDARNOM ODGOVORNOŠĆU)


Član 76.
(Pojam i osnivanje)


Društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću je društvo najmanje dva lica koja su neograničeno solidarno odgovorna za obaveze društva.


Član 77.
(Ugovor o osnivanju)


(1) Društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću osniva se ugovorom o osnivanju.
(2) Ugovor o osnivanju društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću obavezno sadrži ime, prezime i adresu prebivališta ili firmu i sjedište članova društva, firmu, sjedište i djelatnost društva i prava i obaveze članova.
(3) Izmjene i dopune ugovora vrše se uz saglasnost svih članova.


Član 78.
(Prijava za upis u registar društva)


Prijavu za upis osnivanja društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću u registar društava potpisuju svi članovi društva.


Član 79.
(Ulozi članova)


(1) Ulozi članova u društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću mogu biti u novcu, stvarima, pravima i izvršenim uslugama.
(2) Vrijednost uloga u stvarima, pravima i pružanju usluga utvrđuje se ugovorom o osnivanju društva.
(3) Ulozi članova su jednake vrijednosti.
(4) Svaki član će uplatiti ili unijeti svoj ulog u roku utvrđenom ugovorom, a u slučaju da rok nije ugovoren, najkasnije dva mjeseca nakon upisa osnivanja društva u registar društava.
(5) Ulozi članova postaju imovina društva.


Član 80.
(Upravljanje)


(1) Svaki član društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću ima pravo i obavezu upravljati društvom, u skladu sa ugovorom.
(2) Ugovorom se može odrediti da za određeno vrijeme društvom potpuno ili djelimično upravlja jedan ili više članova, čime se ostali članovi u istoj mjeri odriču prava upravljanja.
(3) Član društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću može svoje pravo upravljanja prenijeti na lice koje nije član društva, samo uz saglasnost ostalih članova.
(4) Ako svi članovi ili više članova imaju pravo upravljati društvom, svaki od njih ima pravo voditi poslovanje.
(5) Ako se jedan od članova sa pravom upravljanja protivi poduzimanju neke radnje ili obavljanju nekog posla, ostali članovi sa pravom upravljanja nemaju pravo poduzeti radnju ili obaviti posao.
(6) Ako je ugovorom određeno da članovi društva ovlašteni za upravljanje mogu samo zajedno djelovati, svaka radnja i posao se može obaviti samo uz saglasnost svih ovlaštenih članova.


Član 81.
(Odlučivanje svih članova društva o određenim pitanjima)


Ukoliko je ugovorom određeno da o određenim pitanjima odlučuju svi članovi društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću, o tim pitanjima se odlučuje uz saglasnost svih članova društva.


Član 82.
(Mogućnost odricanja prava na upravljanje)


Član društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću može se pisanom izjavom, za određeno vrijeme, odreći prava na upravljanje i ostalim članovima, uz njihovu saglasnost, prepustiti pravo potpunog upravljanja.


Član 83.
(Ovlaštenje za upravljanje)


(1) Ovlaštenje za upravljanje društvom sa neograničenom solidarnom odgovornošću dato jednom ili više članova može se opozvati uz saglasnost svih ostalih članova, ako ugovorom nije drugačije određeno.
(2) Nakon opoziva ovlaštenja, do postizanja novog sporazuma članova o ovlaštenju, članovi upravljaju društvom u skladu sa članom 80. stav (1) ovog zakona.


Član 84.
(Dužnosti i prava članova)


(1) Član sa ovlaštenjem za upravljanje društvom sa neograničenom solidarnom odgovornošću dužan je ostale članove društva na njihov zahtjev obavijestiti o svim poslovima.
(2) Svaki član društva ima pravo uvida u poslovne knjige i isprave društva.


Član 85.
(Zastupanje)


(1) Društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću zastupa svaki član, ako ugovorom nije drugačije određeno.
(2) Ako su ugovorom samo neki članovi ovlašteni da zajedno ili pojedinačno zastupaju društvo, ostali članovi ne mogu zastupati društvo.
(3) Članovi ovlašteni da zajedno zastupaju društvo mogu jednog od njih pisano ovlastiti za obavljanje određenih poslova.
(4) Svaki član društva neograničeno solidarno odgovara trećim licima za obaveze društva, osim ako treće lice prilikom sklapanja pravnog posla sa jednim od članova zna da taj član nije ovlašten zastupati društvo.


Član 86.
(Dobit i gubitak)


Članovi društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću učestvuju u raspodjeli dobiti i pokriću gubitka u jednakim iznosima, ako ugovorom nije određeno drugačije.


Član 87.
(Zabrana konkurentnog djelovanja)


Članovi društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću mogu obavljati druge poslove i djelatnosti i time stvarati imovinske obaveze uz saglasnost svih ostalih članova, ako ugovorom nije drugačije određeno.


Član 88.
(Obim odgovornosti članova)


(1) Lice koje pristupi društvu sa neograničenom solidarnom odgovornošću, odgovara i za obaveze društva nastale prije njegovog pristupanja.
(2) Član koji je izmirio obavezu društva nastalu prije njegovog pristupanja, ima pravo namirenja od ostalih članova za izmirenu obavezu društva i troškova koje je imao u vezi sa tim.
(3) Član koji istupi iz društva koje nastavi poslovanje odgovara samo za obaveze društva nastale do dana upisa njegovog istupanja u registar društava.


Član 89.
(Istupanje iz društva i pristupanje društvu)


(1) Član društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću može istupiti iz društva.
(2) Društvu može pristupiti novi član.
(3) Istupanje člana iz društva i pristupanje društvu novog člana uređuje se ugovorom.
(4) Član društva može svoja prava i obaveze prenositi na treća lica samo uz saglasnost svih ostalih članova društva.


Član 90.
(Prestanak društva)


Društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću prestaje, osim osnova i načina iz čl. 73. i 74. ovog zakona i u slučaju:
a) kada jedan član najkasnije šest mjeseci prije kraja kalendarske godine podnese pisanu obavijest o istupanju i raskidu ugovora zaključenog na neodređeno vrijeme, ako ugovorom nije određeno drugačije;
b) smrti člana, osim ako po ugovoru nasljednik umrlog postane novi član;
c) prestanka pravnog lica kao člana društva;
d) stečaja jednog od članova društva;
e) gubitka ili ograničenja pravne sposobnosti jednog od članova društva;
f) odluke suda o prestanku društva.


Član 91.
(Mogućnost izmjene ugovora i pravo namirenja udjela)


(1) U slučajevima iz člana 90. tač. a), b), c), d) i e) ovog zakona ostali članovi društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću mogu izvršiti izmjene ugovora i nastaviti poslovanje.
(2) Član čije je članstvo prestalo ili njegov nasljednik, odnosno pravni sljednik ima pravo namirenja udjela koje se obračunava kao i udio u ostatku imovine nakon likvidacije.


Član 92.
(Nasljednici)


(1) Ako društvo nastavi postojati nakon smrti jednog člana, nasljednik može postaviti pisani zahtjev da ga naslijedi u društvu najkasnije u roku 30 dana od dana pravomoćnosti odluke o nasljeđivanju.
(2) Prihvatanjem članstva u društvu nasljednik preuzima prava i obaveze umrlog člana od dana njegove smrti.
(3) Nasljednik umrlog člana koji nije prihvatio članstvo u društvu ima pravo tražiti od društva namirenje udjela, a kada ima više nasljednika vlasnička prava preminulog člana u imovini društva dijele se među nasljednicima u omjeru utvrđenom testamentom ili sudskom odlukom o nasljeđivanju.
(4) Nasljedniku koji je prihvatio članstvo u društvu izvršit će se kompenzacija srazmjerna njegovom udjelu u nasljedstvu.
(5) Nasljednici koji prihvate članstvo u društvu postaju članovi sa vlasničkim pravima srazmjerno njihovom učešću u naslijeđenoj imovini umrlog člana.


Član 93.
(Likvidacija)


(1) U slučaju likvidacije društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću, članovi imaju pravo na srazmjeran dio ostatka imovine društva nakon likvidacije.
(2) Imovina društva nakon likvidacije dijeli se među članovima prvo do iznosa njihovih uplaćenih uloga, a zatim na jednake dijelove.
(3) Ostatak imovine društva nakon likvidacije koji nije dovoljan za povrat uplaćenih uloga, dijeli se među članovima srazmjerno ulozima, ako ugovorom nije određeno drugačije.


DIO TREĆI - KOMANDITNO DRUŠTVO


Član 94.
(Pojam i osnivanje)


(1) Društvo u kojem jedan ili više članova odgovara za obaveze društva neograničeno solidarno cjelokupnom svojom imovinom (u daljnjem tekstu: komplementari), a jedan ili više članova odgovara za obaveze društva samo do iznosa njihovih uloga upisanih u registar društava (u daljnjem tekstu: komanditori) je komanditno društvo.
(2) Na komanditna društva primjenjuju se odredbe ovog zakona o društvima sa neograničenom solidarnom odgovornošću, ukoliko drugim odredbama ovog zakona nije propisano drugačije.
(3) Komanditno društvo se može transformisati u komanditno društvo na dionice.


Član 95.
(Osnivanje)


Komanditno društvo se osniva ugovorom koji obavezno sadrži:
a) firmu i sjedište društva;
b) ime, prezime i adresu prebivališta, odnosno firmu i sjedište članova;
c) određenje koji članovi su komplementari a koji komanditori;
d) vrstu i iznos uloga svakog člana;
e) djelatnost komanditnog društva.


Član 96.
(Izmjene ugovora o osnivanju)


(1) Za izmjene ugovora o osnivanju komanditnog društva potrebna je saglasnost svih članova.
(2) Ugovorom se može odrediti da za prijenos vlasničkih prava komanditora na drugo lice nije potrebna saglasnost svih članova.


Član 97.
(Prijava za upis osnivanja)


Prijavu za upis osnivanja komanditnog društva u registar društava potpisuju svi članovi.


Član 98.
(Upravljanje i zastupanje)


(1) Poslovima komanditnog društva upravljaju komplementari.
(2) Komanditor ima pravo uvida u poslovne knjige i isprave društva i godišnji finansijski izvještaj.


Član 99.
(Zastupanje)


Komanditno društvo zastupa svaki komplementar, ako ugovorom nije izričito određeno drugačije.


Član 100.
(Komanditor)


(1) Komanditor može zastupati komanditno društvo samo na osnovu posebnog ovlaštenja datog uz saglasnost svih članova.
(2) Komanditor koji bez ovlaštenja zaključi ugovor uime društva, odgovora za obaveze iz tog ugovora kao komplementar.


Član 101.
(Dobit)


(1) Dobit komanditnog društva dijeli se na dio za komplementare i dio za komanditore u omjeru utvrđenom ugovoru.
(2) Dio dobiti namijenjen komplementarima dijeli se među njima na jednake dijelove.
(3) Dio dobiti namijenjen komanditorima dijeli se među njima srazmjerno uplaćenim ulozima, ako ugovorom nije određeno drugačije.


Član 102.
(Prestanak komanditnog društva)


Svi članovi komanditnog društva imaju pravo na srazmjeran udio u ostatku imovine društva nakon likvidacije.


Član 103.
(Ostatak imovine)


(1) Ako je ostatak imovine nakon likvidacije komanditnog društva nedovoljan za povrat uplaćenih uloga, komanditori imaju pravo prvenstva na povrat uloga.
(2) Ostatak imovine nakon povrata uloga dijeli se među članovima društva po omjeru za raspodjelu dobiti.
(3) Ugovorom se može odrediti drugačiji način raspodjele ostatka imovine komanditnog društva nakon likvidacije.


Član 104.
(Neprestajanje društva)


Komanditno društvo ne prestaje u slučaju smrti, gubitka ili ograničenja pravne sposobnosti ili prinudne prodaje i naplate iz imovine komanditora.


DIO ČETVRTI - DIONIČKO DRUŠTVO POGLAVLJE I. (OPĆE ODREDBE)


Član 105.
(Opće odredbe)


(1) Dioničko društvo je društvo čiji je osnovni kapital podijeljen na dionice.
(2) Dionička društva mogu biti otvorena i zatvorena.
(3) Otvorena dionička društva su društva čije su dionice emitovane putem javne ponude i koja ispunjavaju jedan od sljedećih kriterija:
a) radi se o bankama ili društvima za osiguranje ili
b) da imaju osnovni kapital najmanje u iznosu od 4.000.000,00 KM i najmanje 40 dioničara.
(4) Pod dionicama emitovanim putem javne ponude smatraju se dionice emitovane u skladu sa Zakonom o tržištu vrijednosnih papira.
(5) Otvoreno dioničko društvo ne može ograničiti prijenos dionica trećim licima.
(6) Zatvoreno dioničko društvo postaje otvoreno kada ispuni jedan od kriterija iz stava (3) ovog člana.


Član 106.
(Obaveze dioničara)


Dioničko društvo ne odgovara za obaveze dioničara.


POGLAVLJE II. (OSNIVANJE)


Član 107.
(Osnivači)


(1) Dioničko društvo mogu osnovati jedan ili više osnivača.
(2) Osnivači su obavezno i dioničari dioničkog društva.


Član 108.
(Osnivanje i osnivački akt)


(1) Dioničko društvo se osniva ugovorom o osnivanju koji obavezno sadrži:
a) ime i prezime ili firmu i adresu prebivališta ili sjedišta osnivača;
b) firmu i sjedište dioničkog društva;
c) djelatnost;
d) prava i obaveze osnivača;
e) iznos osnovnog kapitala;
f) oznaku klase, ukupan broj i nominalnu vrijednost dionica;
g) opis prava sadržanih u dionici;
h) broj dionica koji upisuje svaki osnivač;
i) postupak i rokove prodaje i banku kod koje se vrši uplata dionica;
j) opis i procjenu vrijednosti uloga u stvarima i pravima;
k) način naknade troškova osnivanja;
l) posljedice neizvršavanja obaveza osnivača;
m) način rješavanja sporova između osnivača;
n) ime i prezime lica koje predstavlja dioničko društvo u postupku osnivanja.
(2) Ugovor o osnivanju dioničkog društva mora biti potpisan od svih osnivača ili njihovih punomoćnika, a potpisi ovjereni u skladu sa zakonom.
(3) Uz potpis punomoćnika prilaže se ovjereno pisano ovlaštenje.
(4) Kada dioničko društvo osniva jedan osnivač, osnivački akt je odluka o osnivanju dioničkog društva.


Član 109.
(Otkup dionica prilikom osnivanja)


Prilikom osnivanja dioničkog društva sve dionice mogu otkupiti osnivači (u daljnjem tekstu: simultano osnivanje), ili ugovoreni broj dionica otkupljuju osnivači, a preostale dionice kupuju druga lica na osnovu javnog poziva za upis i uplatu (u daljnjem tekstu: sukcesivno osnivanje), u skladu sa zakonom kojim se uređuje emisija i promet vrijednosnih papira.


Član 110.
(Simultano osnivanje)


(1) Upis dionica pri simultanom osnivanju dioničkog društva vrši se potpisom ugovora o osnivanju od osnivača.
(2) Uplata dionica vrši se na osnovu rješenja Komisije za vrijednosne papire u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Komisija) kojim se utvrđuje uspjela emisija dionica.
(3) Uplata dionica je bezuvjetna.


Član 111.
(Sukcesivno osnivanje)


Ugovor o sukcesivnom osnivanju dioničkog društva, uz elemente iz člana 108. ovog zakona, obavezno sadrži i:
a) mjesto, vrijeme i način upisa dionica;
b) mjesto, vrijeme i način uplate dionica;
c) vrstu uloga kojim se mogu platiti dionice;
d) postupak kada upisani iznos premašuje iznos objavljen u javnoj ponudi;
e) način određivanja cijene dionica po okončanju upisa;
f) način sazivanja osnivačke skupštine dioničkog društva.


Član 112.
(Zahtjev za odobravanje javne ponude dionica)


(1) Osnivači podnose Komisiji zahtjev za odobravanje javne ponude dionica uz koji su dužni dostaviti:
a) ugovor o osnivanju;
b) prijedlog statuta dioničkog društva;
c) prijedlog prospekta u skladu sa zakonom kojim se uređuju emisija i promet vrijednosnih papira;
d) ugovor zaključen između osnivača i Registra vrijednosnih papira u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Registar);
e) ugovor zaključen između osnivača i banke o otvaranju privremenog računa za deponovanje uplata dionica.
(2) O zahtjevu iz stava (1) ovog člana Komisija donosi rješenje u roku 30 dana od dana prijema zahtjeva.


Član 113.
(Rješenje o odobrenju javne ponude dionica)


(1) Nakon dobijanja rješenja Komisije o odobrenju javne ponude dionica osnivači su obavezni objaviti javni poziv za upis i uplatu dionica u skladu sa Zakonom o tržištu vrijednosnih papira.
(2) Rok za upis dionica ne može biti duži od 90 dana od dana objavljivanja javnog poziva.
(3) Upis dionica vrši se potpisivanjem izjave o upisu u skladu sa zakonom i propisima Komisije.


Član 114.
(Izvještaj o ukupnom iznosu i broju upisanih i uplaćenih dionica)


(1) Osnivači su obavezni objaviti izvještaj o ukupnom iznosu i broju upisanih i uplaćenih dionica najmanje u jednim domaćim dnevnim novinama u roku osam dana od dana prijema rješenja Komisije kojim se utvrđuje da je emisija dionica uspjela.
(2) Izvještaj iz stava (1) ovog člana obavezno sadrži:
a) ime i prezime ili firmu i adresu prebivališta ili sjedišta upisnika dionica;
b) klasu, broj i nominalnu vrijednost upisanih dionica;
c) podatke o načinu i roku plaćanja upisanih dionica;
d) iznos uplaćen pri upisu dionica;
e) popis i procijenjenu vrijednost stvari i prava kojima su plaćene upisane dionice;
f) cijenu dionice prilikom emisije.


Član 115.
(Izvršenje uplate dionica)


(1) Za izvršene uplate upisanih dionica po cijeni nakon emisije osnivači su dužni izdati pisanu privremenu potvrdu koja obavezno sadrži klasu, broj, nominalnu vrijednost i cijenu upisanih dionica nakon emisije.
(2) Osnivači ne mogu raspolagati izvršenim uplatama dionica.
(3) Dioničko društvo raspolaže novčanim uplatama i unesenim stvarima i pravima nakon upisa društva u registar društava.
(4) Naknade i drugi troškovi osnivanja ne mogu se isplaćivati na teret osnovnog kapitala.


Član 116.
(Izvještaj o neuspjelom osnivanju)


(1) Ako sve dionice iz člana 114. stav (2) tačka b) ovog zakona nisu upisane u objavljenom roku osnivači i drugi upisnici mogu upisati preostale dionice najkasnije 15 dana nakon isteka objavljenog roka za upis.
(2) Ako osnivači i drugi upisnici ne upišu sve dionice, osnivanje dioničkog društva nije uspjelo.
(3) U slučaju iz stava (2) ovog člana, osnivači su dužni izvještaj o neuspjelom osnivanju dioničkog društva, sa podacima i načinu i roku povrata izvršenih uplata, objaviti na način objavljivanja prospekta i najkasnije u roku 15 dana od isteka roka iz stava (1) ovog člana.


Član 117.
(Osnivačka skupština)


(1) Osnivači su dužni sazvati osnivačku skupštinu dioničkog društva najkasnije u roku 60 dana od dana prijema rješenja Komisije kojim se utvrđuje da je emisija dionica uspjela.
(2) Osnivačka skupština se saziva pisanim pozivom svakom upisniku dionica u skladu sa ovim zakonom.
(3) Ukoliko osnivačka skupština nije sazvana u roku iz stava (1) ovog člana, upis dionica postaje ništav i smatra se da dioničko društvo nije osnovano.
(4) U slučaju iz stava (3) ovog člana, osnivači su dužni objaviti izvještaj u skladu sa članom 116. stav (3) ovog zakona.


Član 118.
(Ostale mogućnosti i dužnosti osnivačke skupštine)


(1) Osnivačka skupština može odlučivati ukoliko joj prisustvuju, lično ili putem punomoćnika, dioničari sa više od polovine ukupnog broja dionica sa pravom glasa.
(2) Osnivačku skupštinu društva otvara i njom predsjedava do izbora predsjednika skupštine osnivač sa najvećim brojem upisanih dionica.
(3) Ukoliko po isteku 60 minuta od zakazanog vremena početka skupštine nije postignut kvorum za odlučivanje iz stava (1) ovog člana, osnivačka skupština se odgađa.
(4) Osnivači su dužni u roku tri dana ponovo sazvati skupštinu na način iz člana 117. stav (2) ovog zakona.
(5) U slučaju ponovnog sazivanja osnivačka skupština može odlučivati ukoliko je zastupljeno više od jedne trećine ukupnog broja dionica sa pravom glasa.


Član 119.
(Ovlaštenja osnivačke skupštine)


Osnivačka skupština:
a) usvaja izvještaj o osnivanju;
b) usvaja statut društva;
c) bira predsjednika skupštine;
d) imenuje članove nadzornog odbora;
e) potvrđuje vrijednost uloga u stvarima i pravima i utvrđuje broj dionica emitovanih po tom osnovu.


Član 120.
(Izvještaj o osnivanju)


Izvještaj o osnivanju dioničkog društva obavezno sadrži:
a) broj upisanih dionica;
b) nominalnu vrijednost i cijenu po kojoj su dionice upisane;
c) uplate za upisane dionice izvršene prije održavanja osnivačke skupštine;
d) popis i procijenjenu vrijednost svakog uloga u stvarima i pravima;
e) podatke o upisnicima isključenim u skladu sa članom 137. ovog zakona.


Član 121.
(Statut)


Statut dioničkog društva obavezno sadrži:
a) firmu, sjedište i djelatnost;
b) iznos osnovnog kapitala, klasu, broj i nominalnu vrijednost dionica;
c) postupak u slučaju neplaćanja upisanih dionica;
d) način povećanja i smanjivanja osnovnog kapitala;
e) način formiranja i korištenja fonda rezervi;
f) način podjele dobiti i isplate dividende;
g) način pokrića gubitka;
h) broj glasova po klasi dionica;
i) način sazivanja skupštine i odlučivanja, sastav i nadležnosti odbora;
j) sastav, način imenovanja i razrješenja, i ovlaštenja nadzornog odbora i uprave društva;
k) postupak pripajanja, spajanja, podjele i promjene oblika društva;
l) prestanak društva;
m) postupak izmjena i dopuna statuta;
n) druge elemente propisane ovim zakonom.


Član 122.
(Upis u Registar emitenata)


(1) Nakon održane osnivačke skupštine, u slučaju simultanog ili sukcesivnog osnivanja, uprava dioničkog društva dužna je podnijeti zahtjev za upis u Registar emitenata vrijednosnih papira kod Komisije (u daljnjem tekstu: Registar emitenata) najkasnije u roku 15 dana od dana održavanja osnivačke skupštine.
(2) Uz zahtjev iz stava (1) ovog člana dostavlja se:
a) zapisnik osnivačke skupštine;
b) dokaz o uplati ukupnog iznosa upisanih dionica po cijeni nakon emisije;
c) odluka o usvajanju statuta, statut društva;
d) odluke o izboru članova nadzornog odbora i uprave.
(3) Podaci upisani u Registar emitenata smatraju se javno dostupnim.


Član 123.
(Nevažeće dionice)


(1) Dionice za koje dospjele uplate nisu izvršene i koje prije upisa u Registar emitenata nisu preuzeli i uplatili osnivači ili drugi upisnici, osnivači su dužni proglasiti nevažećim.
(2) Osnivači su dužni pisano obavijestiti Komisiju o proglašenju dionica nevažećim u slučaju iz stava (1) ovog člana.


Član 124.
(Prijave za upis dioničkog društva)


Na osnovu rješenja Komisije o upisu u Registar emitenata uprava dioničkog društva podnosi prijavu za upis dioničkog društva u registar društava.


POGLAVLJE III. (OSNOVNI KAPITAL)


Član 125.
(Osnovni kapital prilikom osnivanja)


(1) Osnovni kapital dioničkog društva iznosi najmanje 50.000,00 KM.
(2) Nominalna vrijednost dionice ne može biti manja od 1,00 KM.


Član 126.
(Ukupni ulozi prilikom osnivanja)


Ako se osnovni kapital prilikom osnivanja dioničkog društva, osim ulozima u novcu, osiguravaju i ulozima u stvarima i pravima, ukupni ulozi u novcu ne mogu biti manji od iznosa iz člana 125. stav (1) ovog zakona.


Član 127.
(Sukcesivno osnivanje)


(1) Pri sukcesivnom osnivanju nakon upisa dionica do iznosa osnovnog kapitala iz javnog poziva za upis i uplatu dionica, osnivači su dužni odbiti daljnji upis dionica, ako je to utvrđeno ugovorom o osnivanju.
(2) Od dana donošenja odluke iz stava (1) ovog člana osnivači su neograničeno solidarno odgovorni za povrat sredstava uplaćenih iznad iznosa osnovnog kapitala, sa kamatom obračunatom po kamatnoj stopi na depozite po viđenju kod banke kod koje je vršena uplata dionica.


Član 128.
(Cijena dionice)


(1) Cijena dionice prilikom emisije ne može biti niža od njene nominalne vrijednosti.
(2) Razlika cijene dionice prilikom emisije iznad njene nominalne vrijednosti čini dioničku premiju.


Član 129.
(Povećanje osnovnog kapitala)


(1) Povećanje osnovnog kapitala vrši se na osnovu odluke koju, na prijedlog nadzornog odbora, donosi skupština dioničkog društva dvotrećinskom većinom zastupljenih dionica sa pravom glasa po svakoj klasi dionica.
(2) Izuzetno, za iznos investicionih ulaganja po zaključenom kupoprodajnom ugovoru u postupku privatizacije, nakon što kupac izvrši sve ugovorom preuzete obaveze, može se povećati osnovni kapital društva u skladu sa odredbama ovog zakona i Zakona o tržištu vrijednosnih papira.


Član 130.
(Drugi načini povećanja osnovnog kapitala)


(1) Nadzorni odbor dioničkog društva može statutom ili odlukom skupštine biti ovlašten za donošenje odluke o povećanju osnovnog kapitala i to:
a) emisijom novih dionica;
b) iz fonda rezervi iznad iznosa iz člana 180. stav (3) ovog zakona;
c) emisijom dionica za zaposlene iz dobiti;
d) pretvaranjem potraživanja povjerilaca u osnovni kapital dužnika u skladu sa Zakonom o finansijskoj konsolidaciji privrednih društava u Federaciji Bosne i Hercegovine.
(2) U slučajevima iz stava (1) tač. a) i b) ovog člana povećanje osnovnog kapitala može se izvršiti najviše do jedne trećine iznosa osnovnog kapitala na dan donošenja odluke.
(3) Ovlaštenje iz statuta ili odluka skupštine iz stava (1) ovog člana važi najduže pet godina i obavezno sadrži način procjene stvari i prava čijim unosom se uplaćuju nove dionice.


Član 131.
(Sadržaj odluka)


Prijedlog odluke iz člana 129. i odluka iz člana 130. ovog zakona o povećanju osnovnog kapitala dioničkog društva obavezno sadrži:
a) razloge, obim i način povećanja;
b) novu nominalnu vrijednost dionica nakon povećanja osnovnog kapitala;
c) klasu, broj i nominalnu vrijednost dionica nove emisije;
d) rok za upis i cijenu dionica prilikom emisije ili način njenog određivanja;
e) opis prava sadržanih u dionicama nove emisije i posljedice na prava sadržana u dionicama ranijih emisija;
f) ograničenje ili isključenje prava preče kupnje dionica nove emisije;
g) mogućnosti uplate dionica nove emisije unosom stvari i prava i način procjene njihove vrijednosti.


Član 132.
(Rješenje o upisu u Registar emitenata)


(1) Povećanje i smanjenje osnovnog kapitala upisuje se u Registar emitenata.
(2) Rješenje o upisu u Registar emitenata izdaje se u roku od 30 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva.
(3) Povećanje i smanjenje osnovnog kapitala društva postaje pravno valjano upisom te promjene u Registar emitenata.


Član 133.
(Uplata dionica)


(1) Uplata dionica nove emisije u novcu može se vršiti u ratama u roku koji ne može biti duži od šest mjeseci od dana donošenja rješenja Komisije o uspjeloj emisiji dionica.
(2) Uplaćenim ratama prvo se izmiruje dionička premija za sve upisane dionice, a zatim nominalna vrijednost pojedinačnih dionica.
(3) Plaćanje dionica ne može se vršiti prebijanjem potraživanja prema dioničkom društvu.
(4) Dioničko društvo ne može davati zajmove, kredite ili osiguranja za sticanje svojih dionica.
(5) U postupku restrukturiranja ili finansijske konsolidacije društva dionice nove emisije mogu se plaćati i na drugi način, ukoliko je to propisano posebnim zakonom.


Član 134.
(Oslobađanje obaveze plaćanja upisanih dionica)


Upisnik se može osloboditi obaveze plaćanja upisanih dionica samo u slučaju smanjenja osnovnog kapitala društva prije isteka roka za uplatu dionica u ratama i to srazmjerno smanjenju.


Član 135.
(Privremene pisane potvrde)


Za uplate nominalne vrijednosti dionica i dioničke premije, dioničko društvo dužno je izdati privremenu pisanu potvrdu (u daljnjem tekstu: privremenica), koja važi do uplate pune cijene dionice i obavezno sadrži:
a) oznaku "privremenica";
b) firmu i adresu sjedišta dioničkog društva;
c) iznos osnovnog kapitala;
d) ime i prezime ili firmu vlasnika privremenice;
e) klasu i broj dionica za koje je izdata privremenica;
f) broj i nominalni iznos upisanih dionica koje nisu uplaćene u potpunosti;
g) uplaćeni iznos cijene dionice prilikom emisije;
h) rok za plaćanje ukupnog iznosa upisanih dionica;
i) datum izdavanja privremenice sa potpisom ovlaštenog lica.


Član 136.
(Prijenos privremenice)


Prijenos privremenice vrši se indosiranjem.


Član 137.
(Isključenje)


(1) Upisnika dionica koji ne plati punu cijenu dionica prilikom emisije u roku utvrđenom odlukom o emisiji, nadzorni odbor isključit će iz dioničkog društva odlukom koju je društvo dužno odmah upisati u knjigu dioničara, javno objaviti i preporučenom poštom dostaviti upisniku.
(2) Upisnik dionica iz stava (1) ovog člana dužan je dioničkom društvu vratiti privremenicu najkasnije u roku 30 dana od dana donošenja odluke o isključenju iz dioničkog društva, a u protivnom nadzorni odbor će je proglasiti i objaviti nevažećom na način za sazivanje skupštine utvrđen ovim zakonom i statutom dioničkog društva.


Član 138.
(Nova privremenica)


(1) Nadzorni odbor će, umjesto privremenice proglašene nevažećom, izdati novu privremenicu ili emitovati dionice drugom licu u skladu sa odlukom skupštine dioničkog društva.
(2) Iz prihoda od novih privremenica i dionica iz stava (1) ovog člana izmiruju se dionička premija, kamate na zaostale uplate i troškovi objavljivanja odluke i obavještavanja isključenog dioničara, a ostatak se isplaćuje isključenom dioničaru do iznosa izvršenih uplata za nominalnu vrijednost dionica.


Član 139.
(Emisija novih dionica)


(1) Osnovni kapital se može povećati emisijom novih dionica samo ako su dionice ranijih emisija uplaćene u cjelini.
(2) Odredba stava (1) ovog člana ne primjenjuje se ako se dionice nove emisije plaćaju isključivo unosom stvari i prava u dioničko društvo.


Član 140.
(Odluka o povećanju osnovnog kapitala)


Odluka o povećanju osnovnog kapitala emisijom novih dionica obavezno sadrži:
a) iznos povećanja osnovnog kapitala;
b) mogućnost upisa dionica i način utvrđivanja iznosa upisanog iznad povećanja osnovnog kapitala utvrđenog odlukom;
c) klasu, broj i nominalnu vrijednost dionica;
d) u slučaju emisije dionica nove klase prava sadržana u dionici nove klase;
e) mjesto i rok upisa dionica;
f) pravo preče kupnje, način, mjesto i rok upisa dionica na osnovu tog prava;
g) cijenu ili način određivanja cijene dionice prilikom emisije koja mora biti ista za sve upisnike;
h) naziv banke depozitara kod koje upisnik plaća dionice;
i) u slučaju emisije putem zatvorene prodaje u kojoj je predviđeno plaćanje dionica prijenosom stvari ili prava, opis, način procjene i procijenjenu vrijednost stvari ili prava kojima se plaćaju dionice, omjer njihove zamjene za dionice i mjesto, način i rok za predaju stvari ili prijenos prava kojima se plaćaju dionice.


Član 141.
(Javna ponuda)


(1) Povećanje osnovnog kapitala emisijom novih dionica obavlja se putem javne ponude, ako odlukom nije izričito drugačije utvrđeno.
(2) Dioničko društvo dužno je podnijeti Komisiji zahtjev za odobravanje javne ponude dionica u skladu sa zakonom koji regulira tržište vrijednosnih papira.
(3) Upis dionica nove emisije vrši se na osnovu rješenja Komisije o odobrenju javne ponude dionica i objavljenog javnog poziva za upis i uplatu dionica, ili prijave zatvorene prodaje, u skladu sa odredbama ovog i zakona kojim se uređuje emisija i promet vrijednosnih papira.


Član 142.
(Uplata dionica nove emisije)


Uplata dionica nove emisije vrši se u rokovima utvrđenim odlukom, s tim da prije upisa povećanja osnovnog kapitala u Registar emitenata mora biti plaćen iznos dioničke premije u cjelini i najmanje 30% nominalne vrijednosti dionica, a stvari i prava kojim se plaćaju dionice moraju biti u cjelini unesene u društvo.


Član 143.
(Dividenda)


Pravo na dividendu na osnovu novih dionica stiče se za godinu u kojoj je osnovni kapital povećan, ako statutom dioničkog društva nije drugačije utvrđeno ili datum isplate dividende nije unaprijed određen.


Član 144.
(Povećanje osnovnog kapitala povećanjem nominalne vrijednosti dionica)


(1) Povećanje osnovnog kapitala povećanjem nominalne vrijednosti emitovanih dionica može se vršiti samo na teret fonda rezervi i to za iznos iznad obavezne visine fonda rezervi utvrđene odredbama ovog zakona.
(2) Dioničari snose troškove povećanja nominalne vrijednosti dionica.


Član 145.
(Besplatne nove dionice)


(1) Dioničko društvo može, umjesto povećanja nominalne vrijednosti postojećih dionica, emitovati besplatne nove dionice.
(2) Besplatne dionice sadrže prava koja sadrže obične dionice.


Član 146.
(Prijava povećanja nominalne vrijednosti i emisija besplatnih dionica)


Dioničko društvo je dužno prijaviti Registru povećanje nominalne vrijednosti dionica ili emisiju besplatnih dionica odmah a najkasnije u roku tri dana od dana dobijanja rješenja Komisije.


Član 147.
(Uvjetno povećanje osnovnog kapitala)


(1) Odluku o uvjetnom povećanju osnovnog kapitala skupština dioničkog društva donosi u slučaju:
a) emisije zamjenjivih obveznica i obveznica sa pravom preče kupnje, u obimu prava koja proizilaze iz ovih obveznica;
b) spajanja i pripajanja više dioničkih društava;
c) upisa novih dionica od zaposlenih u skladu sa planom raspodjele dobiti dioničkog društva.
(2) Uvjetno povećanje osnovnog kapitala može iznositi više od 50% iznosa osnovnog kapitala upisanog u Registar emitenata na dan donošenja odluke iz stava (1) ovog člana, samo ako je ta odluka donesena dvotrećinskom većinom ukupnog broja zastupljenih dionica sa pravom glasa po svakoj klasi dionica.


Član 148.
(Odluka o uvjetnom povećanju)


(1) Odluka iz člana 147. stav (1) ovog zakona obavezno sadrži:
a) iznos i razloge uvjetnog povećanja osnovnog kapitala;
b) naznaku da se radi o uvjetnom povećanju na osnovu prava zamjene ili prava preče kupnje, ili upisu dionica od zaposlenih;
c) klasu, broj i nominalnu vrijednost dionica koje se mogu emitovati na osnovu uvjetnog povećanja osnovnog kapitala.
(2) Odlukom o uvjetnom povećanju osnovnog kapitala utvrđuje se rok za emisiju novih dionica po tom osnovu koji ne može biti duži od pet godina od dana donošenja odluke.


Član 149.
(Zahtjev za odobravanje uvjetnog povećanja osnovnog kapitala)


(1) Dioničko društvo je dužno podnijeti Komisiji zahtjev za odobravanje uvjetnog povećanja osnovnog kapitala najkasnije u roku 30 dana od dana donošenja odluke iz člana 147. stav (1) ovog zakona.
(2) Upis zamjenjivih obveznica i obveznica sa pravom preče kupnje može se vršiti nakon dobijanja rješenja Komisije i objavljivanja javnog poziva za upis i uplatu.


Član 150.
(Pravo na zamjenu i pravo preče kupnje)


(1) Pravo na zamjenu se ostvaruje pisanim zahtjevom dioničkom društvu za zamjenu obveznica u dionice.
(2) Pravo preče kupnje ostvaruje se upisom dionica.
(3) Upis dionica na osnovu prava preče kupnje obavlja se u skladu sa odredbama čl. 139., 140., 141. i 142. ovog zakona.


Član 151.
(Zahtjev za upis ostvarenog povećanja osnovnog kapitala)


Nakon isteka roka iz člana 148. stav (2) ovog zakona, nadzorni odbor je dužan podnijeti zahtjev za upis ostvarenog povećanja osnovnog kapitala u Registar emitenata.


Član 152.
(Povećanje iz vlastitih sredstava)


Nakon usvajanja godišnjeg finansijskog izvještaja potvrđenim sa izvještajem revizije i izvršenog obaveznog izdvajanja u fond rezervi, skupština može donijeti odluku da dio dobiti koristi za povećanje osnovnog kapitala.


Član 153.
(Odluka o korištenju dijela dobiti)


Odluka iz člana 152. ovog zakona obavezno sadrži iznos povećanja osnovnog kapitala i određenje da li se povećanje vrši povećanjem nominalne vrijednosti dionica ili emisijom novih dionica.


Član 154.
(Povećanje osnovnog kapitala iz vlastitih sredstava iz fonda rezervi)


(1) Povećanje osnovnog kapitala iz vlastitih sredstava može se vršiti samo iz fonda rezervi, za iznos iznad obavezne visine fonda rezervi utvrđene odredbama ovog zakona.
(2) Dio fonda rezervi namijenjen za naknadu gubitka ne može se koristiti za povećanje osnovnog kapitala dioničkog društva iz vlastitih sredstava.


Član 155.
(Raspoređivanje povećanja osnovnog kapitala)


Povećanje osnovnog kapitala iz vlastitih sredstava raspoređuje se na sve dionice srazmjerno nominalnoj vrijednosti.


Član 156.
(Promjena nominalne vrijednosti dionica)


Promjena nominalne vrijednosti dionica upisuje se kod Registra na osnovu prijave dioničkog društva i izvoda iz Registra emitenata.


Član 157.
(Integrisano povećanje)


(1) Dioničko društvo dužno je prilikom povećanja osnovnog kapitala iz vlastitih izvora platiti dio cijene dionica nakon emisije u slučaju kada dionice u prometu na berzi ili drugom uređenom javnom tržištu na dan donošenja odluke imaju cijenu nižu od nominalne vrijednosti, ili se povećanje osnovnog kapitala vrši upisom dionica zaposlenih.
(2) U slučaju iz stava (1) ovog člana uplata dionica vrši se isključivo u novcu.


Član 158.
(Odluka o povećanju osnovnog kapitala)


Odluka o povećanju osnovnog kapitala u skladu sa članom 157. ovog zakona obavezno sadrži:
a) iznos povećanja osnovnog kapitala;
b) klasu, broj i nominalnu vrijednost dionica;
c) podatke iz člana 140. ovog zakona;
d) način prodaje dionica koje nisu upisane na osnovu prava preče kupnje;
e) mjesto i rok upisa dionica za dioničare bez prava preče kupnje, cijenu dionica prilikom emisije ili način njenog određivanja;
f) naziv banke kod koje upisnik plaća dionice nakon emisije;
g) opis prava sadržanih u dionicama nove klase;
h) mogućnost upisa dionica iznad iznosa utvrđenog odlukom o integrisanom povećanju;
i) dio cijene dionice prilikom emisije koji plaća društvo i izvor sredstava.


Član 159.
(Upisnici dionica)


Upisnici dionica emitovanih na osnovu integrisanog povećanja dužni su najmanje 50% cijene dionice uplatiti prije upisa povećanja osnovnog kapitala u Registar emitenata.


Član 160.
(Primjena na integrisano povećanje osnovnog kapitala)


Na integrisano povećanje osnovnog kapitala primjenjuju se odredbe člana 139. stav (1), čl. 140. i 152. i člana 154. stav (2) ovog zakona.


Član 161.
(Smanjenje osnovnog kapitala)


(1) Smanjenje osnovnog kapitala vrši se na osnovu odluke skupštine donesene dvotrećinskom većinom zastupljenih dionica sa pravom glasa.
(2) Odluka o smanjenju osnovnog kapitala donosi se odvojenim glasanjem za svaku klasu dionica i objavljuje se najmanje u jednim domaćim dnevnim novinama dva puta u roku 30 dana od dana donošenja.
(3) Osnovni kapital se ne može smanjiti ispod iznosa utvrđenog u članu 125. stav (1) ovog zakona.
(4) Smanjenje osnovnog kapitala ne smije uticati na izvršavanje obaveza prema povjeriocima dioničkog društva.


Član 162.
(Odluka o smanjenju osnovnog kapitala)


(1) Odluka iz člana 161. ovog zakona obavezno sadrži:
a) iznos i razlog smanjenja osnovnog kapitala;
b) način smanjenja osnovnog kapitala;
c) način povlačenja dionica, cijenu povučene dionice ili način njenog određivanja.
(2) Smanjivanje osnovnog kapitala povlačenjem dionica može se vršiti samo ako je mogućnost povlačenja predviđena statutom dioničkog društva ili odlukom o emisiji dionica.
(3) Povlačenje dionica vrši se kupovinom na berzi i drugim uređenim javnim tržištima ili ponudom dioničarima, u skladu sa statutom društva i odlukom skupštine o smanjenju osnovnog kapitala.


Član 163.
(Zahtjev za smanjenje osnovnog kapitala)


(1) Dioničko društvo je dužno podnijeti zahtjev Komisiji za odobravanje smanjenja osnovnog kapitala najkasnije u roku 30 dana od dana donošenja odluke iz člana 161. stav (1) ovog zakona.
(2) Komisija je dužna donijeti odluku o zahtjevu i upisati smanjenje osnovnog kapitala u Registar emitenata u roku 30 dana od dana podnošenja zahtjeva iz stava (1) ovog člana, osim u slučaju iz člana 170. ovog zakona.
(3) Prije upisa smanjenja osnovnog kapitala u Registar emitenata dioničko društvo ne može vršiti isplate na osnovu smanjenja osnovnog kapitala ili odustati od emisije dionica čija nominalna vrijednost nije u cjelini plaćena.


Član 164.
(Dioničko društvo i povjerioci)


(1) Dioničko društvo je dužno obavijestiti povjerioce o smanjenju osnovnog kapitala u roku 30 dana od dana upisa odluke u Registar emitenata, lično ili putem sredstava javnog informiranja.
(2) Povjerioci mogu zahtijevati osiguranje potraživanja u roku 90 dana od dana prijema obaviještenja iz stava (1) ovog člana ili 90 dana od dana drugog objavljivanja odluke iz člana 161. stav (1) ovog zakona.
(3) Ako povjerioci i dioničko društvo ne postignu dogovor o osiguranju potraživanja, povjerioci mogu pokrenuti postupak kod suda.


Član 165.
(Smanjenje osnovnog kapitala i revizorski izvještaj)


(1) Odredbe člana 164. ovog zakona ne primjenjuju se ako:
a) društvo Komisiji podnese izvještaj revizora sa dokazima kojim se utvrđuje da društvo nema povjerilaca;
b) smanjenje osnovnog kapitala vrši se radi naknade gubitka ili
c) najviše 10% osnovnog kapitala se prenosi u fond rezervi za pokriće budućih gubitaka.
(2) Revizor koji u izvještaju iz stava (1) ovog člana navede nepotpune i netačne podatke odgovoran je povjeriocima za obaveze dioničkog društva sa stanjem na dan podnošenja izvještaja i do iznosa smanjenja osnovnog kapitala utvrđenog odlukom skupštine.
(3) Dioničko društvo ne može vršiti otkup dionica u slučaju smanjenja osnovnog kapitala u skladu sa stavom (1) tač. b) i c) ovog člana.


Član 166.
(Zahtjev za upis u Registar emitenata)


(1) Dioničko društvo je dužno, nakon isteka roka iz člana 164. stav (2) ovog zakona, podnijeti Komisiji zahtjev za upis u Registar emitenata.
(2) Komisija će upisati smanjenje osnovnog kapitala u Registar emitenata samo ako je odluka skupštine o smanjenju osnovnog kapitala objavljena u skladu sa članom 161. stav (2) ovog zakona i ako društvo podnese izvještaj revizora iz člana 165. ovog zakona ili dokaz o sporazumu sa povjeriocima o osiguranju njihovih potraživanja.


Član 167.
(Postupak smanjenja osnovnog kapitala)


(1) Smanjenje osnovnog kapitala vrši se, prvo, povlačenjem vlastitih dionica koje drži društvo na dan donošenja odluke, a zatim odustajanjem od emisije dionica koje nisu u cjelini uplaćene do dana donošenja odluke o smanjenju osnovnog kapitala.
(2) Ukoliko mogućnosti za smanjenje osnovnog kapitala u skladu sa stavom (1) ovog člana ne postoje ili se njihovim korištenjem ne dostiže iznos smanjenja osnovnog kapitala utvrđen odlukom, smanjenje osnovnog kapitala do ukupnog iznosa utvrđenog odlukom vrši se smanjivanjem nominalne vrijednosti dionica koje drže dioničari do najnižeg iznosa utvrđenog članom 125. stav (2) ovog zakona, ili otkupom i povlačenjem dionica koje drže dioničari.


Član 168.
(Smanjenje osnovnog kapitala smanjivanjem nominalne vrijednosti dionica)


Smanjenje osnovnog kapitala smanjivanjem nominalne vrijednosti dionica primjenjuje se na sve dionice.


Član 169.
(Obustava prometa dionica)


Dioničko društvo je dužno prijaviti Registru upis obustave prometa dionica koje su predmet povlačenja odmah po donošenju odluke, a najkasnije u roku tri dana.


Član 170.
(Povučene dionice)


(1) Povlačenje dionica mora se okončati najkasnije u roku deset dana od dana podnošenja prijave iz člana 169. ovog zakona.
(2) Dioničko društvo dužno je isplatiti povučene dionice najkasnije u roku 90 dana od dana upisa smanjenja osnovnog kapitala u Registar emitenata.


Član 171.
(Rezultati povlačenja dionica)


Dioničko društvo je dužno o rezultatima povlačenja dionica pisano obavijestiti Komisiju u roku osam dana od okončanja povlačenja.


Član 172.
(Opoziv povučenih dionica)


(1) Dioničko društvo je dužno, odmah nakon upisa smanjenja osnovnog kapitala u Registar emitenata, podnijeti prijavu Registru za opoziv povučenih dionica i opoziv obustave prometa dionica koje nisu otkupljene.
(2) Uz prijavu iz stava (1) ovog člana dostavlja se i izvod iz Registra emitenata o upisu smanjenja osnovnog kapitala.


Član 173.
(Smanjenje osnovnog kapitala povlačenjem dionica)


Smanjenje osnovnog kapitala povlačenjem dionica može se vršiti na osnovu javne ponude dioničarima za otkup dionica, u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuje emisija i promet vrijednosnih papira i statuta dioničkog društva.


Član 174.
(Javna ponuda)


Javna ponuda iz člana 173. ovog zakona obavezno sadrži naznaku da li se otkupljuju sve ponuđene dionice ili do određenog iznosa i da li dioničari snose troškove povlačenja.


Član 175.
(Dužnost skupštine dioničkog društva)


Ako zbir nominalne vrijednosti dionica iz člana 174. ovog zakona ne dostigne iznos smanjenja osnovnog kapitala utvrđenog odlukom skupštine dioničkog društva, skupština dioničkog društva dužna je donijeti odluku kojom utvrđuje smanjenje osnovnog kapitala za iznos otkupljenih dionica.


Član 176.
(Rezultati povlačenja dionica)


(1) Dioničko društvo je dužno o rezultatima povlačenja dionica na osnovu javne ponude pisano obavijestiti Komisiju u roku osam dana od okončanja povlačenja.
(2) Dioničko društvo je dužno, odmah nakon upisa smanjenja osnovnog kapitala u Registar emitenata, podnijeti prijavu Registru za opoziv povučenih dionica.


Član 177.
(Druge vrste smanjenja osnovnog kapitala)


Smanjenje osnovnog kapitala može se vršiti odustajanjem od emisije dionica do iznosa nominalne vrijednosti dionica koji nije plaćen.


Član 178.
(Istovremeno povećanje i smanjenje osnovnog kapitala)


Skupština dioničkog društva može donijeti odluku o povećanju istovremeno sa odlukom o smanjenju osnovnog kapitala, ako se osnovni kapital smanjuje odustajanjem od emisije dionica koje nisu uplaćene i radi naknade gubitka ili prijenosa osnovnog kapitala u fond rezervi za pokriće budućih gubitaka.


Član 179.
(Mogućnost povećanja osnovnog kapitala)


Društvo može na osnovu odluke skupštine iz člana 178. ovog zakona povećati osnovni kapital samo nakon izvršenog upisa smanjenja osnovnog kapitala u Registar emitenata.


Član 180.
(Fond rezervi)


(1) Dioničko društvo obavezno je imati fond rezervi.
(2) Fond rezervi formira se iz dobiti i drugih izvora u skladu sa ovim zakonom i drugim propisima.
(3) Fond rezervi iznosi najmanje 25% osnovnog kapitala dioničkog društva.
(4) Uplate na osnovu zamjene običnih za prioritetne dionice iz člana 190. stav (2) ovog zakona i na osnovu razlike od nominalne vrijednosti do cijene dionica iz čl. 192. i 193. ovog zakona obavezno se izdvajaju u fond rezervi, bez obzira na njegovu visinu.


Član 181.
(Izdvajanje)


(1) U fond rezervi izdvaja se najmanje 10% godišnjeg iznosa neto dobiti sve dok fond rezervi ne dostigne iznos iz člana 180. stav (3) ovog zakona.
(2) Ukoliko izdvajanjima iz stava (1) ovog člana fond rezervi ne dostigne visinu iz člana 180. stav (3) ovog zakona do kraja pete poslovne godine, po godišnjem obračunu za petu i naredne poslovne godine dioničko društvo će povećati izdvajanja za ove namjene na 20% godišnjeg iznosa neto dobiti sve dok fond rezervi ne dostigne iznos iz člana 180. stav (3) ovog zakona.


Član 182.
(Korištenje fonda rezervi)


(1) Fond rezervi koristi se za pokriće gubitka i drugih nepredviđenih troškova u poslovanju dioničkog društva.
(2) U slučaju smanjivanja vrijednosti fonda rezervi ispod 25% iznosa osnovnog kapitala, dioničko društvo je dužno vršiti izdvajanja u skladu sa odredbama člana 181. stav (2) ovog zakona.
(3) Fond rezervi iznad iznosa utvrđenog u članu 180. stav (3) ovog zakona može se koristiti i za:
a) dopunu dividendi najviše do 5% osnovnog kapitala;
b) povećanje nominalne vrijednosti dionica u skladu sa članom 144. ovog zakona;
c) emisiju besplatnih dionica u slučaju iz člana 145. ovog zakona.


Član 183.
(Iskazivanje vrijednosti)


Dioničko društvo koje je vrijednosne papire u svojoj imovini u polugodišnjem ili godišnjem obračunu iskazalo u vrijednosti većoj nego u prethodnom obračunu, dužno je ovu razliku iskazati kao posebnu rezervu za pokriće budućih razlika kursa vrijednosnih papira.


Član 184.
(Rezerve)


(1) Dioničko društvo može izdvajati i posebne rezerve za potrebe zaposlenih koje se vode na odvojenom računu.
(2) Način izdvajanja i korištenja rezervi iz stava (1) ovog člana utvrđuju se statutom dioničkog društva.
(3) U upravljanju ovim rezervama mogu učestvovati i zaposleni na način i pod uvjetima utvrđenim statutom ili odlukom skupštine dioničkog društva.


Član 185.
(Gubitak)


(1) Kada dioničko društvo u polugodišnjem ili godišnjem obračunu iskaže gubitak u iznosu većem od zbira trećine osnovnog kapitala i fonda rezervi iz člana 180. ovog zakona, ili kada nastanu okolnosti koje ukazuju da je vrijednost imovine dioničkog društva manja ili bi do kraja godine mogla biti manja od iznosa obaveza, nadzorni odbor je dužan sazvati skupštinu dioničkog društva.
(2) Na osnovu izvještaja nadzornog odbora, koji uključuje bilans stanja i bilans uspjeha sa izvještajem revizije, skupština donosi odluku o nastavku rada, prestanku ili likvidaciji dioničkog društva.


POGLAVLJE IV. (DIONICE I DIONIČARI)


Član 186.
(Dionice)


(1) Dionice dioničkog društva su dematerijalizovane, nedjeljive i glase na ime.
(2) Dionice su neograničeno prenosive, osim u slučajevima utvrđenim statutom dioničkog društva u skladu sa zakonom.
(3) Dionica sadrži prava na učešće u:
a) upravljanju dioničkim društvom;
b) raspodjeli dobiti;
c) diobi imovine preostale nakon stečaja ili likvidacije dioničkog društva.


Član 187.
(Klase dionica)


(1) Dioničko društvo može emitovati dionice različitih klasa.
(2) Dionice iste klase imaju istu nominalnu vrijednost i sadrže ista prava.
(3) Dionice, osim običnih dionica, sadrže oznaku klase.


Član 188.
(Zaključivanje ugovora sa Registrom)


(1) Dioničko društvo je dužno, u skladu sa posebnim zakonom i propisom Komisije, zaključiti ugovor sa Registrom i dostaviti Registru podatke o dionicama i dioničarima u roku 30 dana od dana upisa u Registar emitenata.
(2) Registar uspostavlja listu dioničara i registruje promjene vlasništva na dionicama dioničkog društva (u daljnjem tekstu: Lista dioničara).


Član 189.
(Dioničar)


(1) Dioničar ima pravo učestvovati u radu i odlučivanju skupštine dioničkog društva.
(2) Dioničar ima pravo na jedan glas za svaku običnu dionicu.
(3) Društvo ne može izdavati dionice koje daju pravo na više od jednog glasa po dionici.
(4) Dioničar ne može glasati o odlukama koje se odnose na njegove postupke, odgovornost i potraživanja dioničkog društva od njega.


Član 190.
(Obaveze dioničara)


(1) Dioničar je obavezan uplatiti cijenu dionice prilikom emisije, u iznosu, na način i u roku utvrđenom odlukom o emisiji.
(2) Dioničko društvo može od dioničara zahtijevati doplatu za običnu dionicu prilikom njene konverzije u prioritetnu dionicu u skladu sa odlukom o konverziji.


Član 191.
(Privremenice)


(1) Uprava dioničkog društva je dužna pozvati dioničare koji ne izvršavaju obavezu plaćanja cijene dionice prilikom emisije da vrate privremenice bez prava na zamjenu za dionice, na način i u roku utvrđenim odlukom skupštine o odustajanju od emisije dionica.
(2) Dioničko društvo će vlasnicima privremenica izvršiti povrat plaćenog dijela cijene dionice prilikom emisije, smanjen za potraživanja dioničkog društva, najkasnije u roku osam dana od dana upisa smanjenja osnovnog kapitala u Registar emitenata.
(3) Poziv iz stava (1) ovog člana obavezno sadrži upozorenje da će, u slučaju neispunjenja obaveze dioničara i vlasnika privremenica njihove dionice i privremenice biti javno proglašene ništavim.
(4) Dioničko društvo je dužno javno oglasiti ništavim dionice i privremenice najkasnije u roku 15 dana od dana isteka objavljenog roka iz stava (1) ovog člana i o tome obavijestiti dioničare i vlasnike privremenica, na način i u roku utvrđenim odlukom skupštine.


Član 192.
(Način prodaje dionica privremenica)


(1) Prodaju dionica i privremenica koje se emituju umjesto poništenih vrši profesionalni posrednik u prometu vrijednosnih papira ovlašten od nadzornog odbora.
(2) Dioničko društvo je dužno objaviti mjesto i način prodaje dionica i privremenica iz stava (1) ovog člana najmanje u roku 14 dana prije dana prodaje i o tome pisano obavijestiti dioničare i vlasnike privremenica iz člana 191. ovog zakona.
(3) Troškove prodaje snose dioničari i vlasnici čije je dionice i privremenice nadzorni odbor proglasio ništavim.


Član 193.
(Plaćanje obaveza)


Iz prihoda ostvarenih prodajom dionica i privremenica koje se emituju umjesto poništenih dionica i privremenica, plaćaju se obaveze, smanjene za potraživanja dioničkog društva, prema dioničarima i vlasnicima privremenica iz člana 191. ovog zakona.


Član 194.
(Dioničari i privremene potvrde)


Dioničari i vlasnici privremenih potvrda iz člana 191. ovog zakona imaju pravo zahtijevati od društva isplatu uplaćenih iznosa dionica i obaveza iz privremenica i u slučaju da dioničko društvo ne emituje nove dionice i privremenice.


Član 195.
(Dioničar i dividenda)


(1) Dioničar ima pravo učešća u dobiti dioničkog društva, naplatom dividende ili sticanjem novih dionica, u skladu sa zakonom i statutom društva.
(2) Dividenda se isplaćuje srazmjerno nominalnoj vrijednosti dionica, a za dionice koje nisu u cjelini uplaćene, srazmjerno izvršenim uplatama i vremenu od dana uplate do kraja poslovne godine za koju se dividenda isplaćuje.
(3) Dividenda se isplaćuje dioničaru koji je bio na Listi dioničara na dan donošenja odluke o isplati dividende.
(4) Odlukom o isplati dividende određuje se iznos dobiti za isplatu dividende, iznos po dionici i rok isplate, s tim da rok isplate mora biti jednak za sve dioničare.
(5) Obračun i isplata dividende može se obavljati i putem Registra.


Član 196.
(Odluka o isplati dividende)


(1) Skupština dioničkog društva može donijeti odluku o isplati dividende kada je dioničko društvo sposobno izvršavati obaveze iz poslovanja i kada je tržišna vrijednost imovine najmanje jednaka iznosu ukupnih godišnjih obaveza dioničkog društva.
(2) Dioničko društvo je obavezno isplatiti dividendu na osnovu prioritetnih dionica i u slučaju da je ukupan iznos dobiti i dijela fonda rezervi iznad obaveznog iznosa iz člana 180. stav (3) ovog zakona dovoljan samo za isplatu te dividende.
(3) Skupština dioničkog društva može donijeti odluku da se dividenda ne isplaćuje, kojom istovremeno određuje svrhu upotrebe dobiti koja pripada dioničarima.


Član 197.
(Prava dioničara)


(1) Prava dioničara na osnovu dionica nove klase utvrđuju se odlukom o emisiji u skladu sa zakonom.
(2) Prava sadržana u dionici ostvaruje lice upisano u Listu dioničara kod Registra ili od njega ovlašteno lice.


Član 198.
(Nasljeđivanje)


Dioničar koji je dionice stekao nasljeđivanjem preuzima prava prethodnika u kontinuitetu.


Član 199.
(Prijenos dionica)


(1) Dioničar ima pravo prodati ili po drugom osnovu svoje dionice prenijeti drugom licu.
(2) Prodaja ili prijenos dionica po drugom osnovu, isključujući nasljeđivanje, može se isključiti za određeni period ili na drugi način ograničiti odlukom o emisiji dionica putem zatvorene prodaje koja u tom smislu proizvodi učinak prema svim kupcima tih dionica i ugovorom zaključenim između dioničara koji obavezuje samo njegove potpisnike.


Član 200.
(Transakcija unutar dioničkog društva)


Kada je predsjednik ili član nadzornog odbora, direktor ili drugi član uprave kupac dionica nove emisije dioničkog društva u obimu većem od 5% ukupnog broja dionica sa pravom glasa, smatra se transakcijom unutar dioničkog društva koja mora biti objavljena u skladu sa propisima Komisije.


Član 201.
(Pravo preče kupnje)


(1) Prilikom nove emisije dionica postojeći dioničari imaju pravo kupiti nove dionice, u roku 30 dana po isteku roka za upis novih dionica u obimu kojim zadržavaju učešće u osnovnom kapitalu koje su imali prije nove emisije.
(2) Odluka o emisiji, javni poziv za upis novih dionica koje se emituju putem javne ponude, kao i ponuda za kupnju dionica koje se emituju putem zatvorene prodaje, moraju sadržavati naznaku da li je zadržano, ograničeno ili isključeno pravo postojećih dioničara na kupnju novih dionica radi zadržavanja učešća u osnovnom kapitalu, u skladu sa stavom (1) ovog člana.


Član 202.
(Nove dionice)


(1) Utvrđivanje broja novih dionica čijom kupnjom postojeći dioničari zadržavaju učešće u osnovnom kapitalu dioničkog društva obavlja se istovremeno za sve dioničare koji to pravo koriste najkasnije u roku 15 dana po isteku roka za upis novih dionica.
(2) Pravo preče kupnje dionica nije prijenosivo.
(3) U ostvarivanju prava iz člana 201. ovog zakona dioničari mogu zaključiti pisani ugovor o kupovini dionica nove emisije koji sadrži broj dionica upisanih od svakog potpisnika ugovora i zamjenjuje pojedinačne izjave o upisu i listu upisnika.


Član 203.
(Isključenje ili ograničenje prava preče kupnje dionica)


Pravo preče kupnje dionica pojedinačne emisije može se isključiti ili ograničiti odlukom skupštine dioničkog društva koja se donosi natpolovičnom većinom glasova ukupnog broja dionica sa pravom glasa.


Član 204.
(Pravo uvida u isprave)


(1) Dioničari i njihovi punomoćnici imaju pravo uvida u sljedeće isprave:
a) ugovor o osnivanju i statut društva, sa svim izmjenama i dopunama;
b) bilanse stanja, bilanse uspjeha i druga dokumenta koja je društvo dužno dostavljati skupštini ili institucijama izvan dioničkog društva;
c) zapisnike skupštine i odbora za reviziju;
d) popis lica ovlaštenih za zastupanje dioničkog društva;
e) popis članova nadzornog odbora i uprave sa podacima o adresi, datumu izbora ili imenovanja i periodu na koji je izabran ili imenovan i o funkcijama koje oni obavljaju u drugim pravnim licima.
(2) Zahtjev dioničara za uvid u isprave iz stava (1) ovog člana mora se ispuniti bez odlaganja tokom radnog vremena u prostorijama dioničkog društva.
(3) Podatke i isprave o poslovanju koje su označene kao povjerljive dioničar je dužan čuvati kao poslovnu tajnu.


Član 205.
(Dionice zaposlenih)


(1) Statutom dioničkog društva može se utvrditi mogućnost emisije posebne klase dionica za zaposlene odlukom skupštine iz člana 129. ovog zakona ili odlukom nadzornog odbora iz člana 130. ovog zakona.
(2) Zbir nominalnih vrijednosti svih dionica za zaposlene ne može biti veći od 5% osnovnog kapitala dioničkog društva.
(3) Dionice za zaposlene sadrže ista prava kao i obične dionice, osim u slučajevima utvrđenim ovim zakonom.


Član 206.
(Uvjeti i način sticanja, prenosa i otkupa dionica)


(1) Dionice za zaposlene mogu se prenositi jedino na druge zaposlene dioničkog društva.
(2) Prava sadržana u dionicama za zaposlene prestaju danom smrti ili prestankom zaposlenja kod emitenta.
(3) Društvo je obavezno otkupiti dionice zaposlenih isplatom po pravičnoj tržišnoj vrijednosti na dan prestanka svojstva zaposlenog.
(4) Uvjeti i način sticanja, prenosa i otkupa dionica zaposlenih bliže se uređuje odlukom o emisiji, u skladu sa statutom dioničkog društva.


Član 207.
(Prioritetne dionice)


(1) Dioničko društvo može emitovati dionice koje sadrže pravo prioritetne naplate dividende i srazmjernog dijela ostatka imovine nakon likvidacije dioničkog društva, uz ograničeno pravo glasa (u daljnjem tekstu: prioritetne dionice).
(2) Pravo glasa na osnovu prioritetnih dionica ne može se ograničiti za slučajeve odvojenog izjašnjavanja za svaku klasu dionica.
(3) Nominalna vrijednost prioritetnih dionica može iznositi najviše do 50% osnovnog kapitala dioničkog društva.


Član 208.
(Prava prioritetnih dionica)


Prioritetne dionice sadrže pravo:
a) naplate dividende za posljednih pet godina, prije isplate dividende za obične dionice;
b) učešća u raspodjeli ostatka imovine nakon likvidacije dioničkog društva, prije običnih dionica;
c) koje pripada dioničarima sa 10% dionica sa pravom glasa, i za prioritetne dionice koje čine 5% svih dionica sa pravom glasa;
d) konverzije u obične dionice, ako dividenda za prioritetne dionice nije isplaćena za dvije uzastopne godine, sve do isplate zaostale dividende.


Član 209.
(Pravo glasa)


Pravo glasa na osnovu prioritetnih dionica ne može se isključiti prilikom odlučivanja o:
a) smanjenju osnovnog kapitala;
b) spajanju, pripajanju, podjeli, promjeni oblika i prestanku dioničkog društva;
c) kupovini, prodaji, zamjeni, uzimanju ili davanju u lizing, uzimanju ili davanju kredita i drugim transakcijama imovinom, direktno ili posredstvom supsidijarnih društava u toku poslovne godine u obimu većem od 33% knjigovodstvene vrijednosti ukupne imovine dioničkog društva po bilansu stanja na kraju predhodne godine;
d) izmjenama i dopunama statuta društva.


Član 210.
(Sticanje prava glasa)


(1) Prioritetne dionice stiču pravo glasa kao obične dionice narednog dana od dana donošenja odluke da se dividenda neće isplatiti ili od isteka roka za plaćanje dividende za drugu uzastopnu poslovnu godinu za koju dividenda nije isplaćena.
(2) Glasačka prava iz stava (1) ovog člana traju do dana isplate dividende na osnovu prioritetnih dionica.


Član 211.
(Zamjenjive obveznice i obveznice sa pravom preče kupnje dionica)


(1) Dioničko društvo može, na osnovu odluke skupštine, emitovati obveznice koje sadrže pravo na zamjenu za dionice dioničkog društva (zamjenjive obveznice) ili obveznice koje sadrže pravo preče kupnje dionica (obveznice sa pravom preče kupnje).
(2) Dioničari imaju pravo preče kupnje zamjenjivih obveznica i obveznica sa pravom preče kupnje dionica, u skladu sa odredbama čl. 201., 202. i 203. ovog zakona.


Član 212.
(Odluka skupštine o emitovanju dionica)


(1) Odluka skupštine iz člana 211. ovog zakona donosi se dvotrećinskom većinom zastupljenih dionica sa pravom glasa i obavezno sadrži:
a) nominalnu vrijednost i stopu prinosa obveznica;
b) broj obveznica;
c) način ostvarivanja prava na osnovu zamjenjive obveznice i obveznice sa pravom preče kupnje dionica;
d) klasu, nominalnu vrijednost i broj dionica za koje se obveznice mogu zamijeniti, pri čemu nominalna vrijednost dionica ne može biti veća od zbira cijene obveznica nakon emisije;
e) cijenu ili način utvrđivanja cijene nakon emisije za dionice koje će se upisati ostvarivanjem prava preče kupnje.
(2) Pravo na zamjenu obveznica za dionice i pravo preče kupnje dionica ima lice koje je upisano u Registar na dan na koji se ova prava mogu izvršavati.


Član 213.
(Sticanje vlastitih dionica)


(1) Dioničko društvo ne može, direktno ili indirektno, upisati vlastite dionice.
(2) Dioničko društvo može na osnovu odluke skupštine sticati vlastite dionice čija nominalna vrijednost, uključujući dionice koje je steklo lice direktno ili indirektno kontrolisana od društva i drugo lice u svoje ime, a za račun društva, ne premašuju 10% vrijednosti osnovnog kapitala.
(3) Sticanjem vlastitih dionica iz stava (1) ovog člana ne može se smanjiti fond rezervi iz člana 180. stav (3) ovog zakona.


Član 214.
(Odluka o sticanju vlastitih dionica)


Odluka iz člana 213. ovog zakona obavezno sadrži:
a) broj vlastitih dionica koje dioničko društvo može steći i način sticanja;
b) rok u kojem dioničko društvo može sticati vlastite dionice, koji ne može biti duži od 12 mjeseci od dana donošenja odluke;
c) cijenu ili način određivanja cijene po kojoj društvo može sticati dionice, ako sticanje uključuje plaćanje.


Član 215.
(Razlozi sticanja vlastitih dionica)


(1) Dioničko društvo može sticati vlastite dionice na osnovu odluke nadzornog odbora samo kada je to neophodno radi sprečavanja ozbiljne štete koja neposredno prijeti društvu.
(2) U slučaju iz stava (1) ovog člana, nadzorni odbor će na prvoj narednoj sjednici skupštine obavijestiti dioničare o razlogu sticanja, broju i nominalnoj vrijednosti stečenih dionica, njihovom učešću u osnovnom kapitalu i cijeni po kojoj su dionice stečene.


Član 216.
(Prestanak svojstva stečenih dionica zaposlenih)


(1) Dioničko društvo može sticati vlastite dionice za zaposlene bez prethodne odluke skupštine samo u slučaju smrti vlasnika ovih dionica i prestanka svojstva zaposlenog, isključujući penzionisanje.
(2) Stečene dionice zaposlenih kojima je to svojstvo prestalo društvo je dužno podijeliti ostalim zaposlenim najkasnije u roku 12 mjeseci nakon sticanja.


Član 217.
(Podnošenje prijave)


(1) Dioničko društvo dužno je o svakom sticanju vlastitih dionica u pisanom obliku obavijestiti Komisiju u roku osam dana od dana sticanja vlastitih dionica.
(2) Dioničko društvo je dužno, odmah nakon upisa sticanja vlastitih dionica u Registar emitenata, podnijeti prijavu Registru za opoziv stečenih vlastitih dionica.


Član 218.
(Obaveze prilikom sticanja vlastitih dionica)


Dioničko društvo dužno je postupiti u skladu sa odredbama člana 217. ovog zakona i kada je vlastite dionice steklo:
a) kao pravni sljednik, ako ih nije prodalo u roku 12 mjeseci od dana sticanja;
b) ispunjavanjem obaveze utvrđene zakonom i sudskim nalogom radi zaštite manjinskih dioničara, naročito u slučajevima spajanja, pripajanja i podjele, uvođenja ograničenog prenosa dionica i opoziva dionica u prometu na berzi i drugim uređenim javnim tržištima;
c) prinudnim izvršenjem potraživanja dioničkog društva na osnovu sudskog naloga;
d) od upisnika koji ne ispunjava obavezu plaćanja, ako ih nije prodalo u roku 12 mjeseci od dana sticanja.


Član 219.
(Smanjenje osnovog kapitala i fonda rezervi)


Dioničko društvo je dužno za iznos nominalne vrijednosti stečenih vlastitih dionica smanjiti osnovni kapital i fond rezervi, ali ne ispod visine iz člana 180. stav (3) ovog zakona u roku 12 mjeseci ili u istom roku donijeti odluku o prodaji vlastitih dionica.


Član 220.
(Sticanje vlastitih dionica posredstvom drugog lica)


Ako dioničko društvo stekne vlastite dionice posredstvom drugog lica koje nastupa u svoje ime a za račun dioničkog društva, dioničko društvo ne može ostvariti prava sadržana u tim dionicama.


Član 221.
(Obavještenje nadzornog odbora)


(1) Nadzorni odbor je dužan u pisanom obliku obavijestiti prvu narednu skupštinu dioničkog društva o sticanju vlastitih dionica.
(2) Obavještenje iz stava (1) ovog člana obavezno sadrži:
a) razloge za sticanje dionica;
b) broj i nominalnu vrijednost i učešće u osnovnom kapitalu stečenih i prodatih vlastitih dionica;
c) cijene kupljenih i prodatih dionica, uključujući najnižu i najvišu cijenu;
d) broj i nominalnu vrijednost vlastitih dionica i njihovo učešće u osnovnom kapitalu, na početku i na kraju izvještajnog perioda.


Član 222.
(Supsidijarno društvo)


(1) Na upis, sticanje i davanje u zalog dionica dioničkog društva od supsidijarnog društva, ili od pravnog lica koje je direktno ili indirektno kontrolisano od supsidijarnog društva primjenjuju se odredbe čl. 213., 214. i 215. ovog zakona.
(2) Ograničenje iz člana 213. ovog zakona obuhvata sve vlastite dionice u imovini dioničkog društva i supsidijarnih društava.


Član 223.
(Osnovni kapital i supsidijarno društvo)


Osnovni kapital ne može se povećavati na osnovu sticanja vlastitih dionica od lica iz člana 222. ovog zakona.


Član 224.
(Vlastite dionice i fond rezervi)


Ako dioničko društvo unosi vlastite dionice u poslovne knjige kao imovinu iznos fonda rezervi mora povećati za iznos ukupne nominalne vrijednosti tih dionica.


Član 225.
(Zabrana finansiranja kupovine dionica)


Dioničko društvo ne smije davati i garantirati avanse, zajmove i kredite za prodaju svojih dionica.


Član 226.
(Zalog)


Dioničko društvo ili drugo lice za račun dioničkog društva može kao zalog prihvatiti vlastite dionice samo u slučajevima iz člana 218. ovog zakona.


POGLAVLJE V. (UPRAVLJANJE DIONIČKIM DRUŠTVOM)


Član 227.
(Organi)


Organi dioničkog društva su:
a) skupština;
b) nadzorni odbor;
c) uprava;
d) odbor za reviziju.


Odjeljak A. (Skupština)


Član 228.
(Skupština)


(1) Skupštinu dioničkog društva čine dioničari.
(2) Skupština se, po pravilu, održava u mjestu sjedišta dioničkog društva.
(3) Skupštinom do izbora predsjednika skupštine predsjedava prisutni dioničar ili punomoćnik dioničara sa najvećim brojem dionica sa pravom glasa.
(4) Skupština većinom glasova, između prisutnih dioničara i punomoćnika dioničara, bira predsjednika skupštine i dva ovjerivača zapisnika skupštine.
(5) Predsjednik i članovi nadzornog odbora i odbora za reviziju, direktor i drugi članovi uprave dužni su prisustvovati skupštini.
(6) U dioničkom društvu sa jednim dioničarem ovlaštenja skupštine vrši dioničar.


Član 229.
(Vrste)


(1) Skupština može biti redovna i vanredna.
(2) Redovna skupština se održava jednom godišnje radi izjašnjavanja o godišnjem izvještaju društva koji uključuje finansijske izvještaje društva i izvještaje revizora, nadzornog odbora i odbora za reviziju, te drugim pitanjima iz nadležnosti skupštine.
(3) Vanredna skupština se može održati kad god nije predviđeno izjašnjavanje o izvještajima iz stava (2) ovog člana.
(4) Skupštinu saziva nadzorni odbor, po vlastitoj inicijativi, prijedlogu uprave ili zahtjevu ovlaštenih dioničara, članova nadzornog odbora, članova odbora za reviziju, a mogu je sazvati u slučajevima utvrđenim ovim zakonom.
(5) Pravo odlučivanja u skupštini ima dioničar koji se na Listi dioničara kod Registra nalazio 30 dana prije datuma održavanja skupštine ili posljednjeg radnog dana koji prethodi tom roku ako on pada u neradni dan.
(6) Troškove održavanja skupštine snosi dioničko društvo.
(7) Utvrđivanje kvoruma i rezultata glasanja na skupštini vrši odbor za glasanje, u sastavu najmanje tri člana koje imenuje nadzorni odbor odlukom o sazivanju skupštine.
(8) Skupštini društva mogu prisustvovati dioničari ili punomoćnici dioničara koji su se prijavili odboru za glasanje prije početka rada skupštine u roku utvrđenom statutom, koji ne može biti duži od tri dana prije dana određenog za održavanje skupštine.
(9) Način i rok prijavljivanja za prisustvo skupštini obavezno se objavljuju u obavještenju o sazivanju skupštine.


Član 230.
(Sazivanje)


(1) Obavještenje o dnevnom redu, mjestu, datumu i vremenu održavanja skupštine, te načinu davanja punomoći i načinu glasanja na skupštini mora biti objavljeno najmanje u jednim dnevnim novinama koje se izdaju u Federaciji, najkasnije 21 dan prije datuma određenog za zasjedanje skupštine kada se radi o redovnoj skupštini, odnosno 14 dana prije datuma određenog za zasjedanje skupštine kada se radi o vanrednoj skupštini.
(2) Ako je održavanje skupštine zakazano van mjesta sjedišta dioničkog društva, obavještenje iz stava (1) ovog člana mora biti u istom roku upućeno svakom dioničaru preporučenim pismom, telefaksom ili elektronskom poštom, na adresu iz Liste dioničara iz člana 229. stav (5) ovog zakona.
(3) Osim objavljivanja i dostavljanja obavještenja u skladu sa odredbama st. (1) i (2) ovog člana, otvoreno dioničko društvo dužno je osigurati i dodatno objavljivanje, u slučajevima, pod uvjetima i na način utvrđenim propisima Komisije.
(4) Dioničko društvo koje ima jednog dioničara nema obavezu objave obavještenja u skladu sa stavom (1) ovog člana.


Član 231.
(Pravo glasa)


(1) Dioničar ili grupa dioničara sa najmanje 5% ukupnog broja dionica sa pravom glasa ima pravo pisano predložiti pitanja i prijedloge odluka za uvrštavanje na dnevni red naredne skupštine društva, u svako doba prije objavljivanja obavještenja o održavanju skupštine, kao i na izmjenu dnevnog reda i prijedloga odluka skupštine koja je sazvana, najkasnije osam dana od dana objavljivanja obavještenja iz člana 230. stav (1) ovog zakona.
(2) Nadzorni odbor dužan je o prijedlozima dioničara iz stava (1) ovog člana objaviti obavještenje na isti način kao i obavještenje o sazivanju skupštine.
(3) Troškove objavljivanja pojedinačnih prijedloga iz stava (1) ovog člana koji sadrže do 100 riječi snosi dioničko društvo a za duže prijedloge troškove snosi predlagač.


Član 232.
(Zahtjev za sazivanje)


(1) Zahtjev za sazivanje skupštine može podnijeti:
a) dioničar ili grupa dioničara sa više od 10% ukupnog broja dionica sa pravom glasa;
b) član nadzornog odbora;
c) član odbora za reviziju.
(2) Zahtjev za sazivanje skupštine, sa prijedlogom dnevnog reda, podnosi se nadzornom odboru u pisanoj formi.
(3) Ukoliko nadzorni odbor u roku 15 dana od dana podnošenja zahtjeva ne objavi obavještenje o sazivanju skupštine, na način iz člana 230. ovog zakona, podnosilac zahtjeva ovlašten je na isti način neposredno sazvati skupštinu i obavezan je o tome pisano obavijestiti Komisiju.
(4) Lica iz stava (1) ovog člana ovlaštena su neposredno sazvati skupštinu, bez prethodnog podnošenja zahtjeva nadzornom odboru u slučaju da pet mjeseci po isteku poslovne godine nadzorni odbor nije sazvao skupštinu radi izjašnjavanja o godišnjem izvještaju društva, koji uključuje finansijski izvještaj i izvještaje revizora, nadzornog odbora i odbora za reviziju.
(5) Podnosilac zahtjeva iz stava (1) ovog člana, ukoliko neposredno saziva skupštinu, može zadužiti sekretara društva da izvrši utvrđivanje sastava radnih tijela skupštine, objavljivanje obavještenja o sazivanju skupštine na način iz člana 230. ovog zakona, te poduzeti i sve druge radnje neophodne za održavanje skupštine društva.
(6) Podnosilac zahtjeva iz stava (1) ovog člana, ukoliko neposredno saziva skupštinu, dužan je utvrditi prijedloge odluka sazvane skupštine i dioničarima omogućiti ostvarivanje prava iz člana 235. ovog zakona.


Član 233.
(Mogućnost odlučivanja)


(1) Skupština može odlučivati ukoliko je na njoj zastupljeno više od 30% ukupnog broja dionica sa pravom glasa.
(2) Ukoliko po isteku 60 minuta od zakazanog vremena početka skupštine nije postignut kvorum za odlučivanje iz stava (1) ovog člana, skupština se odgađa a sazivač skupštine je dužan u roku tri dana objaviti obavještenje o ponovnom sazivanju skupštine.
(3) Obavještenjе iz stava (2) ovog člana mora biti objavljeno najmanje 10 dana prije datuma određenog za održavanje ponovljene skupštine.
(4) Na obavještenje o sazivanju skupštine shodno se primjenjuje član 230. ovog zakona.
(5) U slučaju iz stava (2) ovog člana, ponovno sazvana skupština može odlučivati ukoliko je na njoj zastupljeno više od 10% ukupnog broja dionica sa pravom glasa.
(6) Statutom dioničkog društva može se utvrditi veći, ali ne manji procenat od iznosa utvrđenih u st. (1) i (5) ovog člana.
(7) Izuzetno, predsjednik skupštine može prekinuti rad skupštine najduže do 15 dana, uz utvrđivanje tačnog datuma i mjesta nastavka rada započete skupštine.


Član 234.
(Pitanja o kojima odlučuje skupština)


Skupština dioničkog društva odlučuje o:
a) povećanju i smanjenju osnovnog kapitala;
b) emisiji novih dionica postojeće ili nove klase i emisiji obveznica i drugih dužničkih vrijednosnih papira;
c) ograničenju ili isključenju prava preče kupnje novih dionica u okviru odluke o emisiji novih dionica postojeće ili nove klase;
d) usvajanju godišnjeg izvještaja o poslovanju društva koji uključuje finansijski izvještaj i izvještaje revizora, nadzornog odbora i odbora za reviziju;
e) rasporedu dobiti i isplati dividende;
f) načinu pokrića gubitka;
g) spajanju sa drugim društvima i pripajanju drugih društava dioničkom društvu ili dioničkog društva drugom društvu;
h) promjeni oblika i podjeli dioničkog društva;
i) prestanku dioničkog društva sa provođenjem likvidacije i o odobravanju početnog likvidacionog bilansa i završnog računa po okončanju postupka likvidacije;
j) kupovini, prodaji, zamjeni, uzimanju ili davanju u lizing, uzimanju ili davanju kredita i drugim transakcijama imovinom, direktno ili posredstvom supsidijarnih društava u toku poslovne godine u obimu većem od 33% knjigovodstvene vrijednosti imovine dioničkog društva po bilansu stanja na kraju prethodne godine, na prijedlog uprave i nadzornog odbora;
k) izboru i razrješenju članova nadzornog odbora pojedinačno;
l) izboru vanjskog revizora;
m) izboru i razrješenju članova odbora za reviziju pojedinačno;
n) osnivanju, reorganizaciji i likvidaciji supsidijarnih društava i odobravanju njihovih statuta;
o) naknadama članova nadzornog odbora i odbora za reviziju;
p) izmjenama i dopunama odredaba statuta koje se ne odnose na pitanja iz tač. a), b), g) i h) ovog člana ili druga pitanja o kojima, u skladu sa zakonom ili statutom društva, skupština donosi posebne odluke čiji pravni učinak uključuje izmjenu odgovarajućih odredaba statuta društva;
r) izuzimanju stalnih sredstava u privrednim društvima;
s) drugim pitanjima bitnim za poslovanje dioničkog društva, u skladu sa zakonom i statutom dioničkog društva.


Član 235.
(Pravo dioničara)


(1) Dioničar ima pravo od dana objavljivanja obavještenja o sazivanju skupštine u prostorijama dioničkog društva izvršiti uvid u Listu dioničara, finansijski izvještaj sa izvještajima revizora, nadzornog odbora i odbora za reviziju i uvid u sve druge isprave koje se odnose na prijedloge odluka uvrštenih u dnevni red skupštine.
(2) Pored uvida dioničar, na lični zahtjev i o vlastitom trošku, ima pravo na kopiju navedenih dokumenata.


Član 236.
(Druga odlučivanja skupštine)


(1) Skupština odlučuje dvotrećinskom većinom zastupljenih dionica sa pravom glasa o pitanjima za koja je pojedinim odredbama ovog zakona izričito tako propisano, uključujući odvojeno glasanje po klasama dionica, a natpolovičnom većinom zastupljenih dionica sa pravom glasa, zajedničkim glasanjem svih klasa dionica, odlučuje o svim ostalim pitanjima iz svoje nadležnosti osim izbora članova nadzornog odbora i odbora za reviziju koji se vrši u skladu sa odredbama člana 250. ovog zakona.
(2) Skupština je dužna najkasnije šest mjeseci od završetka poslovne godine odlučiti o godišnjem izvještaju društva koji uključuje finansijski izvještaj i izvještaje revizora, nadzornog odbora i odbora za reviziju, te o rasporedu dobiti ili načinu pokrića gubitka za tu poslovnu godinu.


Član 237.
(Glasanje)


(1) Glasanje u skupštini vrši se putem glasačkih listića koji sadrže ime ili firmu dioničara i broj glasova kojim raspolaže.
(2) Glasanje se vrši zaokruživanjem na glasačkom listiću odgovora "za" ili "protiv" prijedloga odluke ili imena kandidata pri izboru organa dioničkog društva.
(3) Rezultate glasanja utvrđuje odbor za glasanje.


Član 238.
(Odlučivanje putem punomoćnika)


(1) Pravo učešća u radu i odlučivanju skupštine dioničkog društva dioničar može ostvariti lično ili putem punomoćnika koji je dužan postupati u skladu sa uputstvima dioničara, a ako uputstva nije dobio u skladu sa razumnom prosudbom najboljeg interesa dioničara.
(2) Osim svakog poslovno sposobnog fizičkog lica punomoćnik može biti pravno lice registrirano za poslove posredovanja u prometu vrijednosnih papira i udruženje sa svojstvom pravnog lica osnovano i registrirano radi udruživanja i zastupanja dioničara u kojim slučajevima ovlaštenja iz punomoći vrši zakonski ili opunomoćeni zastupnik takvog pravnog lica.
(3) Punomoć za učešće u radu i odlučivanju skupštine dioničkog društva daje se nakon objavljivanja obavještenja o sazivanju svake skupštine u obliku ovjerene pisane izjave potpisane od dioničara i punomoćnika.
(4) Punomoć se dostavlja dioničkom društvu lično, poštanskom pošiljkom, telefaksom ili putem e-maila najkasnije u roku koji je statutom ili odlukom društva utvrđen za registraciju dioničara za učešće u radu skupštine, a original se dostavlja na samoj skupštini.
(5) Punomoć data za konkretnu skupštinu važi i za ponovljenu skupštinu.
(6) Jednog dioničara na skupštini može zastupati samo jedan punomoćnik.
(7) Punomoć prestaje ako se dioničar registrira za učešće i prisustvuje skupštini sa izričitom iskazanom namjerom da lično glasa, zatim izdavanjem punomoći drugom licu ili opozivom punomoći u obliku ovjerene pisane izjave potpisane od dioničara, sa učinkom danom dostavljanja društvu u skladu sa stavom (4) ovog člana, te danom upisa kod Registra prijenosa dionica od dioničara.
(8) Izuzetno od stava (1) ovog člana, u otvorenom dioničkom društvu i to u slučajevima, pod uvjetima i na način utvrđenim statutom društva u skladu sa propisima Komisije, pravo učešća u odlučivanju skupštine dioničar može ostvariti glasanjem putem popunjenih i potpisanih glasačkih listića dostavljenih društvu putem pošte, telefaksa ili e-maila prije datuma održavanja skupštine.


Član 239.
(Dužnost punomoćnika i odbora za glasanje)


(1) Punomoćnik je dužan predati odboru za glasanje pisano ovlaštenje za zastupanje dioničara.
(2) Odbor za glasanje dužan je provjeriti valjanost ovlaštenja i identitet punomoćnika.


Član 240.
(Valjanost ovlaštenja)


(1) Ukoliko dioničar ili njegov punomoćnik u roku sedam dana od dana održavanja skupštine dostavi odboru za glasanje ovjerenu izjavu dioničara, javnu ispravu ili drugi vjerodostojan dokaz koji pobija valjanost ovlaštenja, odbor za glasanje će proglasiti nevažećim glasove na osnovu tog ovlaštenja i o tome pisano izvijestiti nadzorni odbor.
(2) Nadzorni odbor je dužan obustaviti od izvršenja odluku za čije donošenje su nevažeći glasovi bili odlučujući i sazvati skupštinu radi ponovnog odlučivanja o tim pitanjima najkasnije u roku 30 dana od dana prijema obavještenja odbora za glasanje o nevažećim glasovima.


Član 241.
(Zapisnik)


(1) O radu skupštine sačinjava se zapisnik koji obavezno sadrži:
a) firmu i adresu sjedišta dioničkog društva;
b) mjesto i vrijeme održavanja skupštine;
c) ime i prezime predsjedavajućeg skupštine, zapisničara, lica koja ovjeravaju zapisnik i članova odbora za glasanje;
d) dnevni red;
e) odluke;
f) podatke o glasanju;
g) prigovore dioničara i članova nadzornog odbora na odluke skupštine.
(2) Uz zapisnik se prilažu pisani prijedlozi i izvještaji podneseni skupštini.
(3) Sekretar društva je dužan osigurati da se zapisnik sačini u roku 30 dana od dana održavanja skupštine.
(4) Zapisnik potpisuju predsjednik skupštine, zapisničar i lica koja ovjeravaju zapisnik.
(5) Ukoliko bilo koje lice iz stava (4) ovog člana odbije potpisati zapisnik, dužno je pisano obrazložiti razloge nepotpisivanja zapisnika.
(6) Sekretar društva je dužan odmah utvrditi osnovanost razloga iz stava (5) ovog člana.
(7) Ukoliko su razlozi iz stava (5) ovog člana osnovani, sekretar društva je dužan osigurati usklađivanje zapisnika u roku osam dana od dana utvrđivanja nedostataka.
(8) Dioničar može zahtijevati da mu se dostavi kopija zapisnika ili izvod iz zapisnika za sve skupštine društva.


Član 242.
(Trajno čuvanje zapisnika)


(1) Dioničko društvo je obavezno trajno čuvati zapisnike skupštine, evidenciju o prisustvu i glasanju dioničara, obavještenja i pozive za skupštinu.
(2) Društvo je dužno osigurati čuvanje dokumenata iz stava (1) ovog člana najmanje deset godina nakon prestanka dioničkog društva.


Član 243.
(Zaštita manjine u odlučivanju i pobijanje odluka)


(1) Dioničar koji je pisanom izjavom dostavljenom nadzornom odboru prije datuma održavanja skupštine ili usmeno u zapisnik prije početka glasanja na skupštini izjavio da se protivi prijedlogu odluke koja uzrokuje značajne promjene u društvu ili pravima dioničara, a koju je skupština potom usvojila, ima pravo u roku osam dana od dana održavanja skupštine podnijeti pisani zahtjev da društvo otkupi njegove dionice, osim u slučaju restrukturiranja, reorganizacije ili finansijske konsolidacije društva sa većinskim državnim kapitalom.
(2) U smislu stava (1) ovog člana smatrat će se da značajne promjene u društvu ili pravima dioničara uzrokuje odluka skupštine kojom se usvaja ili odobrava:
a) emisija novih dionica postojeće ili nove klase;
b) emisija obveznica zamjenjivih za dionice društva ili obveznica s pravom preče kupnje dionica društva;
c) ograničenje ili isključenje prava preče kupnje novih dionica u okviru odluke o emisiji novih dionica postojeće ili nove klase;
d) promjena oblika, podjela ili spajanje društva, ili pripajanje društva drugom društvu ili obrnuto.
(3) Po zahtjevu dioničara iz stava (1) ovog člana društvo je dužno otkupiti njegove dionice u roku tri mjeseca od dana prijema zahtjeva, uz isplatu po pravičnoj tržišnoj vrijednosti za period od dana objavljivanja obavještenja do datuma održavanja skupštine.
(4) Pravična tržišna vrijednost iz stava (3) ovog člana podrazumijeva prosječnu vrijednost trgovanja dionicama tog društva u posljednjih šest mjeseci od dana objavljivanja obavještenja.
(5) U slučaju da obaveze društva iz stava (3) ovog člana uključuju otkup dionica ukupne nominalne vrijednosti veće od 10% osnovnog kapitala društva i pravične tržišne vrijednosti u ukupnom iznosu većem od zbira iznosa rezervi i zadržane dobiti prema bilansu stanja društva za prethodnu poslovnu godinu, zahtjev ili, ako ih je više, svaki od zahtjeva iz stava (1) ovog člana društvo je dužno ispuniti u roku iz stava (3) ovog člana uz smanjenje broja dionica ili otkupne cijene srazmjerno navedenim ograničenjima, a preostali dio zahtjeva u daljnjem roku od šest mjeseci.
(6) U slučaju kada društvo nije ispunilo obavezu otkupa dionica u skladu sa st. (1), (2), (3) i (4) ovog člana, dioničar ima pravo ispunjenje obaveze društva zahtijevati podnošenjem tužbe nadležnom sudu, osim u slučaju restrukturiranja, reorganizacije ili finansijske konsolidacije društva sa većinskim državnim kapitalom.


Član 244.
(Angažiranje pravnog lica za obavljanje poslova revizije)


Ukoliko skupština odbije prijedlog dioničara sa više od 20% dionica sa pravom glasa za imenovanje vanjskog revizora za vanredno ispitivanje svih predmeta koji se odnose na osnivanje i poslovanje dioničkog društva u posljednjih pet godina, dioničar može o vlastitom trošku angažirati pravno lice ovlašteno za obavljanje poslova revizije.


Član 245.
(Ništavost odluke skupštine)


Odluka skupštine dioničkog društva ništava je ako:
a) skupština nije sazvana na način utvrđen članom 230. ovog zakona;
b) nije unesena u zapisnik na način utvrđen članom 241. ovog zakona;
c) ništavost je utvrđena pravomoćnom presudom suda po tužbi za pobijanje odluke.


Član 246.
(Postupak za pobijanje i poništenje odluke skupštine)


(1) Postupak za pobijanje i poništenje odluke skupštine kod suda kod kojeg je dioničko društvo upisano u registar društava može pokrenuti:
a) dioničar zastupljen na skupštini, čiji je prigovor na odluku unesen u zapisnik;
b) dioničar koji nije prisustvovao skupštini zbog sazivanja skupštine protivno odredbama člana 230. ovog zakona;
c) dioničar čiji prijedlog ili prigovor nije pravilno unesen u zapisnik;
d) nadzorni odbor i uprava i svaki član nadzornog odbora i uprave, ukoliko bi izvršenjem odluke počinio prekršaj ili krivično djelo ili dioničkom društvu nanio štetu.
(2) Postupak iz stava (1) ovog člana može se pokrenuti u roku 60 dana od dana održavanja skupštine.
(3) U postupku iz stava (1) ovog člana dioničko društvo zastupa direktor ili drugi član uprave po ovlaštenju direktora.
(4) Ako je tužitelj član uprave, dioničko društvo zastupa lice imenovano od nadzornog odbora, a kada su tužitelji nadzorni odbor i uprava ili njihovi članovi, zastupnika dioničkog društva postavlja sud, ako ga nije imenovala skupština.


Odjeljak B. (Nadzorni odbor)


Član 247.
(Nadzorni odbor)


(1) Nadzorni odbor sačinjavaju predsjednik i najmanje dva člana koje imenuje i razrješava skupština, s tim da ukupan broj članova nadzornog odbora mora biti neparan.
(2) Članovi nadzornog odbora imenuju se istovremeno na period četiri godine, s tim da po isteku perioda od dvije godine od dana imenovanja skupština društva glasa o povjerenju članovima nadzornog odbora.
(3) Isto lice može biti imenovano za člana nadzornog odbora više puta bez ograničenja.
(4) Predsjednik i članovi nadzornog odbora upisuju se u Registar kod Komisije.
(5) Skupština može razriješiti predsjednika i članove nadzornog odbora i prije isteka perioda na koji su imenovani kad:
a) nadzorni odbor ili pojedini njegov član izgubi povjerenje dioničara;
b) skupština odbije usvojiti godišnji izvještaj društva koji uključuje finansijski izvještaj i izvještaje revizora, nadzornog odbora i odbora za reviziju;
c) skupština utvrdi odgovornost predsjednika i članova nadzornog odbora za štetu koju je pretrpilo dioničko društvo zbog razloga iz čl. 258. i 261. ovog zakona;
d) i u drugim slučajevima utvrđenim statutom dioničkog društva.
(6) Ukoliko predsjednik ili član nadzornog odbora u toku trajanja mandata bude razriješen, a kada se ne razrješava cijeli nadzorni odbor članu koji je imenovan umjesto razriješenog mandat traje do isteka mandata članova nadzornog odbora koji su imenovani prilikom imenovanja cijelog nadzornog odbora, a nisu razriješeni.
(7) Postupak imenovanja i razrješenja nadzornog odbora i ostala pitanja koja se odnose na upravljanje u društvima sa učešćem državnog kapitala uređuje se Uredbom o vršenju ovlaštenja organa Federacije Bosne i Hercegovine u privrednim društvima sa učešćem državnog kapitala.


Član 248.
(Članovi)


Predsjednik i član nadzornog odbora ne može biti lice:
a) osuđivano za krivično djelo i za prekršaj nespojiv sa dužnošću u nadzornom odboru, pet godina od dana pravomoćnosti presude, isključujući vrijeme zatvorske kazne;
b) kojem je presudom suda zabranjeno obavljanje aktivnosti u nadležnosti nadzornog odbora.


Član 249.
(Predlaganje kandidata)


(1) Kandidata za člana nadzornog odbora može predložiti dioničar ili grupa dioničara sa najmanje 5% dionica sa pravom glasa.
(2) Prijedlog iz stava (1) ovog člana podnosi se pisano najkasnije osam dana od dana objavljivanja obavještenja o sazivanju skupštine u čiji je dnevni red uključeno i pitanje izbora članova nadzornog odbora.
(3) Kandidati za članove nadzornog odbora moraju prije glasanja dati pisanu izjavu o prihvatanju kandidature.


Član 250.
(Biranje članova)


(1) Članovi nadzornog odbora biraju se glasanjem, u skladu sa članom 237. ovog zakona, pri čemu svakoj dionici sa pravom glasa pripada broj glasova jednak broju članova nadzornog odbora koji se biraju.
(2) Ukupan broj glasova koji nosi svaki glasački listić raspoređuje se ravnomjerno na sve kandidate čija imena su zaokružena na istom listiću.
(3) Kandidate koji su dobili najveći broj glasova skupština proglašava za članove nadzornog odbora.
(4) Na prvoj konstituirajućoj sjednici nadzornog odbora koju u roku 15 dana od dana održavanja skupštine iz stava (3) ovog člana saziva sekretar društva, nadzorni odbor jednog od svojih članova bira za predsjednika nadzornog odbora.
(5) Nadzorni odbor može razriješiti člana nadzornog odbora sa dužnosti predsjednika uz istovremeno imenovanje jednog od svojih članova za predsjednika nadzornog odbora.


Član 251.
(Prvi mandat)


Predsjednik i članovi nadzornog odbora u prvom mandatu biraju se na osnivačkoj skupštini u skladu sa odredbama čl. 249. i 250. ovog zakona.


Član 252.
(Nespojivost funkcija i stručno usavršavanje)


(1) Dioničar sa 50% i više dionica, direktor i član uprave bilo kojeg dioničkog društva kao i vlasnik sa 50% i više vlasništva, direktor i član uprave bilo kojeg društva sa ograničenom odgovornošću ne može biti predsjednik i član nadzornog ili upravnog odbora imenovan ispred državnog kapitala u društvima sa učešćem državnog kapitala ili fondovima, agencijama, komisijama i drugim pravnim licima osnovanim od Vlade Federacije ili Parlamenta Federacije (u daljnjem tekstu: institucije).
(2) Predsjednik ili član nadzornog ili upravnog odbora društva sa učešćem državnog kapitala ili institucije ne može istovremeno biti predsjednik ili član nadzornog ili upravnog odbora drugog društva ili institucije.
(3) Predsjednik i članovi nadzornog odbora i članovi uprave privrednog društva sa učešćem državnog kapitala i predsjednici i članovi nadzornih odbora privrednih društava u kojima učešće državnog kapitala nije većinsko, a koji su u nadzorni odbor kandidovani ispred državnog kapitala, dužni su proći odgovarajuće stručno usavršavanje u skladu sa Uredbom o usavršavanju predsjednika i članova nadzornih odbora i uprava privrednih društava sa učešćem državnog kapitala.


Član 253.
(Zaključivanje ugovora)


(1) Predsjednik i članovi nadzornog odbora zaključuju sa dioničkim društvom ugovor koji odobrava skupština.
(2) Ugovor, uime dioničkog društva, potpisuje direktor u skladu sa odobrenjem skupštine.


Član 254.
(Održavanje sjednice)


(1) Sjednica nadzornog odbora održava se najmanje jednom u tri mjeseca.
(2) Sjednicu nadzornog odbora saziva predsjednik nadzornog odbora.
(3) Predsjednik nadzornog odbora dužan je sazvati sjednicu na zahtjev direktora dioničkog društva ili dva člana nadzornog odbora najkasnije 14 dana od dana podnošenja zahtjeva u protivnom sjednicu je ovlašten sazvati podnosilac zahtjeva.


Član 255.
(Poziv za sjednicu)


(1) Pisani poziv za sjednicu nadzornog odbora u kojem su naznačeni mjesto i datum održavanja, vrijeme početka i dnevni red sjednice dostavlja se članovima nadzornog odbora najkasnije u roku 14 dana prije datuma održavanja sjednice.
(2) Uz poziv za sjednicu dostavljaju se materijali za svaku tačku dnevnog reda.
(3) U hitnim slučajevima utvrđenim statutom društva može se utvrditi i kraći rok od roka iz stava (1) ovog člana.


Član 256.
(Kvorum)


(1) Za održavanje sjednice nadzornog odbora potreban je kvorum od dvije trećine ukupnog broja članova.
(2) U slučaju da dvije trećine ne predstavlja cijeli broj, dvije trećine se zaokružuje na prvi veći cijeli broj, ako statutom društva nije drugačije određeno.
(3) Ukoliko ne postoji kvorum iz stava (1) ovog člana, sjednica nadzornog odbora se odgađa za sedam dana i na ponovljenoj sjednici je potreban kvorum od većine ukupnog broja članova.
(4) Nadzorni odbor donosi odluke većinom glasova prisutnih članova.
(5) Predsjednik i član nadzornog odbora ne može glasati o pitanjima koja se odnose na njega lično.
(6) Lica koja nisu članovi nadzornog odbora mogu prisustvovati sjednici samo na osnovu pisanog poziva predsjednika nadzornog odbora.


Član 257.
(Nadležnosti)


Nadzorni odbor dioničkog društva nadležan je da:
a) nadzire poslovanje dioničkog društva, usvaja poslovne strategije društva i planove poslovanja;
b) nadzire rad uprave, te odobrava odluke strateškog karaktera;
c) usvaja izvještaj uprave o poslovanju po polugodišnjem i godišnjem obračunu sa bilansom stanja i bilansom uspjeha i izvještajem revizije;
d) podnosi skupštini godišnji izvještaj o poslovanju dioničkog društva koji obavezno uključuje finansijski izvještaj i izvještaje revizora, nadzornog odbora i odbora za reviziju;
e) bira predsjednika nadzornog odbora;
f) bira upravu i sekretara društva;
g) predlaže raspodjelu i način upotrebe dobiti i način pokrića gubitka;
h) odobrava kupovinu, prodaju, zamjenu, uzimanje ili davanje u lizing, uzimanje ili davanje kredita i druge transakcije imovinom, direktno ili posredstvom supsidijarnih društava u toku poslovne godine u obimu od 15% do 33% knjigovodstvene vrijednosti ukupne imovine dioničkog društva po bilansu stanja na kraju prethodne godine;
i) predlaže skupštini kupovinu, prodaju, zamjenu, uzimanje ili davanje u lizing, uzimanje ili davanje kredita i druge transakcije imovinom, direktno ili posredstvom supsidijarnih društava u toku poslovne godine u obimu većem od 33% knjigovodstvene vrijednosti ukupne imovine dioničkog društva po bilansu stanja na kraju prethodne godine;
j) imenuje predsjednike i članove pododbora zavisno o procijenjenim potrebama;
k) obrazuje povremene komisije i utvrđuje njihov sastav i zadatke;
l) saziva skupštinu društva;
m) odobrava emisiju novih dionica postojeće klase u iznosu do trećine zbira nominalne vrijednosti postojećih dionica i određuje iznos, vrijeme prodaje i cijenu ovih dionica koja ne može biti manja od prosječne tržišne vrijednosti postojećih dionica iste klase u 30 uzastopnih dana prije dana donošenja odluke.


Član 258.
(Dužnosti)


(1) Predsjednik i članovi nadzornog odbora dužni su svoje obaveze i odgovornosti izvršavati u skladu sa interesima dioničara i dioničkog društva i ne mogu obavljati djelatnost konkurentnu djelatnosti dioničkog društva bez obavještavanja i saglasnosti drugih članova nadzornog odbora.
(2) Predsjednik i članovi nadzornog odbora dužni su prilikom predlaganja emisije novih ili otkupa vlastitih dionica dioničkog društva i drugih vrijednosnih papira saopštiti sve bitne podatke koji se odnose na poslovanje dioničkog društva.
(3) Predsjednik i član nadzornog odbora dužni su prijaviti nadzornom odboru svaki direktni ili indirektni interes u pravnom licu sa kojim dioničko društvo ima ili namjerava da stupi u poslovni odnos.
(4) U slučaju iz stava (3) ovog člana predsjednik i član nadzornog odbora ne mogu odlučivati o pitanjima koja se tiču odnosa dioničkog društva i drugih pravnih lica u kojima predsjednik i član nadzornog odbora imaju direktni ili indirektni finansijski interes.


Član 259.
(Naknada štete društvu)


Ako predsjednik i član nadzornog odbora postupaju suprotno odredbama člana 258. ovog zakona, dioničko društvo ima pravo na naknadu štete koju je usljed toga pretrpilo.


Član 260.
(Odgovornost za nastale štete)


Predsjednik i članovi nadzornog odbora neograničeno solidarno odgovoraju za štete koje prouzrokuju neizvršavanjem ili neurednim izvršavanjem svojih dužnosti.


Član 261.
(Lista odgovornosti)


(1) Predsjednik i članovi nadzornog odbora su odgovorni za štetu koju je pretrpilo dioničko društvo ako su suprotno odredbama ovog zakona, statuta dioničkog društva i odlukama skupštine:
a) vratili uplate dioničarima;
b) dioničarima isplatili dividendu;
c) vlasnicima obveznica dioničkog društva isplatili kamatu;
d) upisali, sticali ili otkupljivali dionice;
e) prodavali imovinu društva;
f) vršili plaćanja nakon što je dioničko društvo postalo nesolventno;
g) produžavali rokove vraćanja kredita dioničkom društvu;
h) izdavali dionice na osnovu uvjetnog povećanja osnovnog kapitala.
(2) Dioničko društvo može odustati od potraživanja iz stava (1) ovog člana nakon isteka tri godine od dana isticanja zahtjeva za naknadu štete, ako se sa odustajanjem saglasi skupština, a protiv te odluke nije podnesen prigovor dioničara koji posjeduju najmanje 10% dionica sa pravom glasa.


Član 262.
(Prava predsjednika i članova)


(1) Predsjednik i članovi nadzornog odbora imaju pravo zahtijevati sve podatke o poslovanju i prisustvo članova uprave sjednicama nadzornog odbora.
(2) Predsjednik i članovi nadzornog odbora imaju pravo prisustvovati sjednicama uprave dioničkog društva.


Odjeljak C. (Uprava)


Član 263.
(Uprava)


(1) Uprava organizira rad i rukovodi poslovanjem, zastupa i predstavlja dioničko društvo i odgovara za zakonitost poslovanja.
(2) Upravu dioničkog društva čini direktor, ili direktor i jedan ili više izvršnih direktora.
(3) Postupak izbora, imenovanja, razrješenja, sastav i način odlučivanja uprave dioničkog društva utvrđuje se statutom.
(4) Odredbe čl. 248. i 260. ovog zakona primjenjuju se i na članove uprave dioničkog društva.


Član 264.
(Direktor)


(1) Direktor predsjedava upravom, rukovodi poslovanjem, zastupa i predstavlja dioničko društvo i odgovara za zakonitost poslovanja.
(2) Mandat članovima uprave je četiri godine.
(3) Položaj, ovlaštenja, odgovornosti i prava uprave uređuju se ugovorom.


Član 265.
(Razješenje članova)


(1) Način razrješenja članova uprave dioničkog društva i prije isteka mandata na koji su imenovani, utvrđuje se statutom društva.
(2) U slučaju razrješenja članova uprave dioničkog društva prije isteka mandata shodno se primjenjuju odredbe člana 247. stav (5) ovog zakona.


Član 266.
(Zamjena direktora)


Direktor pisano ovlašćuje jednog od izvršnih direktora da ga zamjenjuje u slučaju sprečenosti i utvrđuje ovlaštenja.


Član 267.
(Interesi)


(1) Direktor i izvršni direktor dužni su prijaviti nadzornom odboru svaki direktni ili indirektni interes u pravnom licu sa kojim dioničko društvo ima ili namjerava stupiti u poslovni odnos.
(2) U slučaju iz stava (1) ovog člana direktor i izvršni direktori mogu učestvovati u tom poslovnom odnosu na osnovu pisane saglasnosti predsjednika nadzornog odbora.


Član 268.
(Ostavka direktora)


Ukoliko direktor podnese ostavku dužan je nastaviti obavljanje poslova u otkaznom roku koji utvrđuje nadzorni odbor i koji ne može biti kraći od 30 dana.


Odjeljak D. (Sekretar)


Član 269.
(Sekretar)


(1) Dioničko društvo ima sekretara.
(2) Postupak imenovanja i razrješenja sekretara društva utvrđuje se statutom društva.
(3) Međusobni odnosi u obavljanju poslova, visina novčane naknade, odgovornost u izvršavanju propisanih obaveza sekretara društva, kao i druga pitanja uređuju se ugovorom i statutom dioničkog društva.


Član 270.
(Odgovornosti)


(1) Sekretar je odgovoran za vođenje zapisnika skupštine i nadzornog odbora i čuvanje dokumenata utvrđenih ovim zakonom i statutom dioničkog društva, osim finansijskih izvještaja.
(2) Sekretar je ovlašten za provođenje odluka skupštine, nadzornog odbora i uprave.
(3) Sekretar je odgovoran za pripremu sjednica i vođenje zapisnika skupštine i nadzornog odbora.
(4) Sekretar može biti ovlašten i za druge poslove u skladu sa statutom dioničkog društva.


Odjeljak E. (Odbor za reviziju)


Član 271.
(Odbor za reviziju)


(1) U dioničkom društvu se formira odbor za reviziju.
(2) Odbor za reviziju ima najmanje tri člana.
(3) Postupak izbora, imenovanja, razrješenja, sastav i način odlučivanja odbora za reviziju utvrđuju se statutom dioničkog društva.


Član 272.
(Naknade)


(1) Predsjednik i član odbora za reviziju ne može biti član nadzornog odbora i uprave, zaposlen niti imati direktni ili indirektni finansijski interes u tom dioničkom društvu izuzev naknade na osnovu te funkcije.
(2) Naknada i druga prava članova odbora za reviziju uređuju se ugovorom na osnovu odluke skupštine.


Član 273.
(Revizija)


Odbor za reviziju je dužan izvršiti reviziju polugodišnjeg i godišnjeg obračuna i istovremeno kontrolu usklađenosti poslovanja društva i funkcioniranja organa društva sa ovim zakonom, drugim relevantnim propisima i osnovnim principima korporativnog upravljanja i o tome dostaviti izvještaj skupštini i nadzornom odboru najkasnije osam dana po okončanju revizije.


Član 274.
(Druga ovlaštenja članova)


Član odbora za reviziju ovlašten je zahtijevati sazivanje sjednice skupštine i nadzornog odbora kada smatra da su ugroženi interesi dioničara ili utvrdi nepravilnosti u radu predsjednika ili članova nadzornog odbora, direktora ili članova uprave.


POGLAVLJE VI. (PROMJENA OBLIKA, PRIPAJANJE I SPAJANJE I PRESTANAK I PODJELA DIONIČKOG DRUŠTVA)


Odjeljak A. (Promjena oblika)


Član 275.
(Promjena oblika)


Zatvoreno dioničko društvo može promijeniti oblik u društvo sa ograničenom odgovornošću na osnovu odluke skupštine donesene dvotrećinskom većinom zastupljenih dionica sa pravom glasa tako da dioničari steknu udio u društvu sa ograničenom odgovornošću srazmjeran njihovom učešću u osnovnom kapitalu dioničkog društva.


Član 276.
(Osnovni kapital u društvu sa ograničenom odgovornošću)


Društvo sa ograničenom odgovornošću nastalo promjenom oblika dioničkog društva mora imati osnovni kapital najmanje u iznosu utvrđenom ovim zakonom.


Član 277.
(Zahtjev za odobrenje promjene oblika)


(1) Dioničko društvo podnosi Komisiji zahtjev za odobrenje promjene oblika potpisan od članova nadzornog odbora koji su glasali za prijedloge odluka o promjeni oblika i od članova uprave koji su predložili plan reorganizacije i odluku o promjeni oblika.
(2) Komisija je dužna donijeti odluku najkasnije u roku 60 dana od dana prijema urednog zahtjeva iz stava (1) ovog člana.


Član 278.
(Upis promjene oblika)


(1) Na osnovu odluke Komisije o odobrenju promjene oblika izvršit će se upis promjene oblika dioničkog društva u registar društava.
(2) Društvo je dužno pisano obavijestiti Registar o promjeni oblika organiziranja najkasnije osam dana od dana upisa u registar društava.


Odjeljak B. (Pripajanje i spajanje)


Član 279.
(Pripajanje i spajanje)


(1) Dioničko društvo se pripaja prenosom imovine i obaveza (u daljnjem tekstu: pripojeno društvo) drugom dioničkom društvu ili društvu sa ograničenom odgovornošću (u daljnjem tekstu: društvo sljednik) koje emituje svoje dionice ili udjele u zamjenu za dionice pripojenog društva.
(2) Dioničko društvo se spaja prenosom imovine i obaveza (spojena društva) na novo dioničko društvo ili društvo sa ograničenom odgovornošću (društvo sljednik) koje u zamjenu za dionice spojenih društava emituje svoje dionice ili udjele.
(3) Otvoreno dioničko društvo može se pripojiti samo drugom društvu koje će nakon pripajanja ispunjavati jedan od kriterija za otvoreno dioničko društvo.
(4) Otvoreno dioničko društvo može se spojiti sa jednim ili više drugih društava samo na način da tim spajanjem osnuju novo otvoreno dioničko društvo.


Član 280.
(Odobrenje pripajanja dioničkog društva)


Komisija će odobriti pripajanje dioničkog društva ako:
a) skupštine pripojenog i društva sljednika donesu identične odluke o pripajanju;
b) zahtjev za odobrenje pripajanja potpišu članovi nadzornog odbora koji su glasali za prijedloge odluka o pripajanju i članovi uprave koji su predložili plan reorganizacije i odluke o pripajanju;
c) Komisija ocijeni da pripajanje ne ugrožava prava dioničara i povjerilaca dioničkog društva.


Član 281.
(Slučajevi spajanja dioničkog društva)


Komisija će odobriti spajanje dioničkog društva kada uz radnje iz člana 280. ovog zakona dioničko društvo sa drugim društvima sa kojim se spaja:
a) zaključi ugovor o spajanju koji utvrđuje prestanak spojenih društava na dan konstituisanja društva sljednika;
b) pripremi statut društva sljednika;
c) većinom glasova svih dionica sa pravom glasa izabere organe društva sljednika.


Član 282.
(Odluka o pripajanju)


(1) Odluka iz člana 280. tačka a) ovog zakona obavezno sadrži odredbe o:
a) povećanju osnovnog kapitala društva sljednika;
b) broju i klasi dionica ili udjela koje društvo sljednik emituje u zamjenu za dionice ili udjele pripojenih i spojenih društava;
c) datumu početka korištenja prava sadržanih u dionicama ili udjelima društva sljednika;
d) vremenu i načinu emisije dionica ili udjela društva sljednika;
e) doplati za dionice ili udjele društva sljednika ili isplatama dioničarima ili članovima pripojenih i spojenih društava od društva sljednika;
f) datumu pripreme bilansa stanja i bilansa uspjeha na osnovu kojih se vrši pripajanje ili spajanje;
g) datumu podnošenja Komisiji zahtjeva za odobrenje pripajanja ili spajanja.
(2) Povećanje osnovnog kapitala društva sljednika može se vršiti samo emisijom novih dionica ili udjela.
(3) Doplate iz stava (1) tačka e) ovog člana ne mogu biti veće od 10% nominalne vrijednosti dionica potrebnih za realizaciju spajanja.


Član 283.
(Odluka o zahtjevu za odobrenje pripajanja i spajanja)


(1) Komisija je dužna donijeti odluku o zahtjevu za odobrenje pripajanja i spajanja dioničkog društva najkasnije u roku 60 dana od dana prijema zahtjeva.
(2) Na osnovu odluke Komisije o odobrenju pripajanja i spajanja vrši se upis pripajanja i spajanja dioničkog društva u registar društava.
(3) Društvo sljednik dužno je Registru podnijeti prijavu za upis opoziva dionica pripojenog i spojenog dioničkog društva i upis dionica društva sljednika najkasnije osam dana od dana upisa u registar društava.


Član 284.
(Upravljanje imovinom spojenih društava)


(1) Imovinom spojenih društava upravljat će se posebno tako da je u odnosu spojenih dioničkih društava i odnosu prema povjeriocima odvojeno predstavljena imovina svakog od spojenih dioničkih društava.
(2) Društvo sljednik je dužno, prema vlastitoj procjeni, tri puta, u razmacima ne kraćim od 15 ni dužim od 30 dana, objaviti da napušta odvojeno upravljanje imovinom spojenih društava i pozvati povjerioce da najkasnije šest mjeseci od treće objave društvu prijave potraživanja nastala prije upisa spajanja u registar društava.
(3) Odvojeno upravljanje imovinom spojenih društava ne smije se napustiti prije isteka roka iz stava (2) ovog člana i ispunjavanja obaveza prema povjeriocima koji su od društva sljednika zahtijevali isplatu ili osiguranje potraživanja.


Odjeljak C. (Prestanak dioničkog društva)


Član 285.
(Prestanak dioničkog društva)


Dioničko društvo prestaje u skladu sa zakonom i statutom:
a) odlukom skupštine;
b) spajanjem, pripajanjem i podjelom;
c) istekom vremena, ako je društvo bilo osnovano na određeno vrijeme;
d) odlukom suda;
e) stečajem.


Član 286.
(Odluka o prestanku dioničkog društva)


Odluka skupštine o prestanku dioničkog društva dostavlja se Komisiji i registarskom sudu najkasnije osam dana od dana donošenja odluke.


Član 287.
(Prestanak dioničkog društva odlukom suda)


(1) Dioničko društvo prestaje odlukom suda kada:
a) po tužbi povjerilaca čija dospjela a neizmirena potraživanja premašuju trećinu osnovnog kapitala dioničkog društva;
b) skupština dioničkog društva nije održana deset mjeseci od isteka roka za izradu godišnjeg obračuna;
c) kada se i poslije izricanja kazni nastavljaju povrede zakona i drugih propisa kojim se ugrožavaju interesi povjerilaca ili vlasnika vrijednosnih papira koje je društvo emitovalo;
d) kada se stečaj završi diobom stečajne imovine;
e) stečaj nije pokrenut jer imovina društva nije dovoljna za pokriće troškova stečajnog postupka ili se stečaj obustavi zbog nedovoljne imovine.
(2) Odluka suda upisuje se po službenoj dužnosti u Registar emitenata i registar društava.


Odjeljak D. (Likvidacija)


Član 288.
(Likvidacija)


(1) Ako dioničko društvo prestane na osnovu odredaba člana 285. tač. a) i d) ovog zakona pokreće se postupak likvidacije.
(2) U slučaju iz člana 285. tačka a) ovog zakona likvidaciju dioničkog društva vrši uprava, a u slučaju iz člana 285. tačka d) ovog zakona sud imenuje likvidatora.


Član 289.
(Postupak likvidacije)


(1) Od dana donošenja odluke o prestanku organi dioničkog društva rade u skladu sa odredbama ovog zakona kojim se uređuje postupak likvidacije.
(2) Sud može postaviti skrbnika društva koji obavlja poslove vezane uz likvidaciju, a organi dioničkog društva postupaju samo po nalogu skrbnika.


Član 290.
(Uprava i likvidator)


(1) Uprava ili likvidator dioničkog društva dužni su objaviti najmanje u jednim domaćim dnevnim novinama da je pokrenut postupak likvidacije, tri puta od dana donošenja odluke iz člana 288. ovog zakona, u razmacima od 15 do 30 dana.
(2) Obavještenje iz stava (1) ovog člana obavezno sadrži poziv povjeriocima da prijave potraživanja najkasnije tri mjeseca od dana posljednjeg objavljivanja.
(3) Obavještenje iz stava (1) ovog člana uprava ili likvidator dužni su uputiti poznatim povjeriocima pojedinačno.


Član 291.
(Likvidacioni bilans)


(1) Likvidator je dužan najkasnije do kraja poslovne godine u kojoj je pokrenut postupak likvidacije sačiniti i podnijeti skupštini na odobrenje početni likvidacioni bilans.
(2) Skupština dioničkog društva je dužna istovremeno sa odobrenjem početnog likvidacionog bilansa razriješiti nadzorni odbor i upravu.
(3) Likvidator je dužan na kraju poslovne godine skupštini podnijeti bilans stanja i bilans uspjeha i izvještaj o toku likvidacije.


Član 292.
(Okončanje poslova društva)


Likvidator je dužan okončati tekuće poslove dioničkog društva, naplatiti potraživanja, unovčiti ostalu imovinu i izmiriti obaveze društva.


Član 293.
(Likvidacija i fond rezervi)


(1) U toku likvidacije ne može se povećavati fond rezervi dioničkog društva.
(2) U posebne rezerve za zaposlene unose se prihodi utvrđeni odlukom o obrazovanju tih rezervi koje se ne mogu koristiti za namirenje povjerilaca i dioničara prije ispunjenja obaveza po tom osnovu prema zaposlenim.


Član 294.
(Deponovanje novca potrebnog za izmirenje)


(1) Likvidator je dužan deponovati na posebnom računu novac potreban za izmirenje:
a) poznatih obaveza za koje se povjerioci nisu prijavili;
b) obaveza koje nisu dospjele;
c) spornih obaveza.
(2) Po isteku godine dana od trećeg objavljivanja obavještenja iz člana 290. stav (1) ovog zakona, iz imovine preostale nakon izdvajanja iz stava (1) ovog člana, isplaćuju se dioničari, u skladu sa pravima sadržanim u dionicama.
(3) Ako imovina dioničkog društva nije dovoljna za isplatu punog iznosa uplata dioničara, imovina se dijeli srazmjerno izvršenim uplatama.
(4) Likvidator je dužan deponovati pripadajuće iznose iz st. (2) i (3) ovog člana koji dioničarima nisu isplaćeni na posebnom računu.


Član 295.
(Dužnosti likvidatora)


Likvidator je dužan nakon provedenih radnji iz čl. 292. i 294. ovog zakona sazvati skupštinu dioničkog društva i podnijeti završni obračun.


Član 296.
(Izmirenje obaveza dioničkog društva koje nisu prijavljene u roku)


Izmirenje obaveza dioničkog društva za koje likvidator nije znao i koje povjerioci nisu prijavili u roku iz člana 290. stav (2) ovog zakona, može se zahtijevati samo iz deponovanog novca koji nije isplaćen dioničarima.


Odjeljak E. (Podjela)


Član 297.
(Podjela)


(1) Dioničko društvo se može podijeliti prijenosom ukupne imovine i obaveza na jedan od sljedećih načina:
a) podjela društva razdvajanjem sa osnivanjem;
b) podjela društva razdvajanjem sa preuzimanjem.
(2) Podijeljeno društvo iz stava (1) ovog člana prestaje postojati bez provođenja postupka likvidacije.
(3) Odluku o podjeli društva skupština donosi dvotrećinskom većinom zastupljenih dionica sa pravom glasa.
(4) Dioničari društva koje se dijeli stiču dionice u novim društvima ili društvima preuzimateljima srazmjerno udjelima koje su im pripadali u društvu koje se dijeli, u skladu sa planom reorganizacije.


Član 298.
(Obaveze Komisije)


(1) Komisija je dužna donijeti odluku o zahtjevu za podjelu društva najkasnije u roku 60 dana od dana prijema zahtjeva.
(2) U slučaju podjele društva razdvajanjem sa osnivanjem Komisija rješenjem o podjeli istovremeno odobrava i upis društva nastalog podjelom.
(3) U slučaju podjele društva razdvajanjem sa preuzimanjem Komisija pored rješenja o podjeli donosi i rješenje o odobrenju pripajanja shodno odredbama Zakona o pripajanju dioničkog društva.


Član 299.
(Podjela društva razdvajanjem)


(1) Podjelom društva razdvajanjem sa osnivanjem društvo prenosi svoju ukupnu imovinu i obaveze na dva ili više osnovanih društava, a dioničari društva koje se dijeli dobijaju dionice novih društava.
(2) Zbir nominalnih iznosa osnovnih kapitala novih društava nakon podjele mora biti najmanje jednak nominalnom iznosu osnovnog kapitala društva koje se dijeli kakav je bio prije podjele.
(3) Skupština društva koje se dijeli donosi odluke o usvajanju statuta društva, imenovanju članova nadzornog odbora i odbora za reviziju društava koja nastaju podjelom.
(4) Odluke iz stava (3) ovog člana smatraju se odlukama donesenim u postupku simultanog osnivanja dioničkog društva.


Član 300.
(Prijenos ukupne imovine i obaveza)


Podjelom društva preuzimanjem društvo prenosi svoju ukupnu imovinu i obaveze na više postojećih društava, a društva koja stiču tu imovinu izdaju dionice dioničarima društva koje se dijeli.


Član 301.
(Podjela društva preuzimanjem)


Na podjelu društva preuzimanjem shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona koje reguliraju pripajanje društva i podjelu društva razdvajanjem sa osnivanjem.


DIO PETI -


(DRUŠTVO SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU)


POGLAVLJE I. (OPĆE ODREDBE)


Član 302.
(Pojam)


(1) Društvo sa ograničenom odgovornošću je društvo koje osniva jedno ili više pravnih ili fizičkih lica radi obavljanja određene djelatnosti pod zajedničkom firmom unošenjem udjela u unaprijed dogovoren osnovni kapital.
(2) Za obaveze društva sa ograničenom odgovornošću član društva odgovara svojim udjelom.
(3) Udjeli osnivača društva sa ograničenom odgovornošću mogu biti različiti, a svaki osnivač može steći samo jedan udio.


Član 303.
(Ovlaštenja u dioničkom društvu koja nemaju nadzorni odbor)


(1) Odredbe ovog zakona o dioničkom društvu primjenjuju se na društvo sa ograničenom odgovornošću, ako posebnim odredbama ovog zakona nije drugačije određeno.
(2) U društvu sa ograničenom odgovornošću koje nema nadzorni odbor njegova ovlaštenja vrše članovi društva.


Član 304.
(Osnivački akt)


(1) Društvo sa ograničenom odgovornošću osniva se ugovorom u pisanoj formi koji zaključuju osnivači, čiji potpisi se ovjeravaju u skladu sa zakonom.
(2) Kada društvo sa ograničenom odgovornošću osniva samo jedan osnivač, osnivački akt je odluka o osnivanju.


Član 305.
(Ugovor o osnivanju društva)


Ugovor iz člana 304. stav (1) ovog zakona može potpisati punomoćnik osnivača na osnovu punomoći koja se prilaže ugovoru, a kojom je punomoćnik izričito ovlašten za taj posao i na kojoj je potpis osnivača ovjeren u skladu sa zakonom.


Član 306.
(Obavezan sadržaj osnivačkog akta društva)


Osnivački akt društva sa ograničenom odgovornošću obavezno sadrži:
a) ime i prezime i adresu prebivališta ili firmu i sjedište osnivača;
b) firmu, sjedište i djelatnost društva;
c) iznos osnovnog kapitala društva, iznos uloga u novcu, opis i vrijednost uloga u stvarima i pravima, broj i visinu udjela članova;
d) prava i obaveze članova društva;
e) postupak u slučaju kada neko od osnivača ne uplati svoj ulog do ugovorenog roka ili ne ispuni drugu obavezu;
f) iznos troškova osnivanja, odnosno procijenjeni iznos svih troškova plaćenih od društva;
g) način izmirenja troškova osnivanja društva;
h) imenovanje lica ovlaštenih za vođenje poslovanja i zastupanje društva i prijavu za upis osnivanja društva u registar društava;
i) posljedice neuspjelog osnivanja;
j) posebnu odredbu ako se društvo osniva na određeno vrijeme.


Član 307.
(Osnovni kapital)


(1) Osnovni kapital društva sa ograničenom odgovornošću sa jednim ili više osnivača iznosi najmanje 1.000,00 KM, ako drugim zakonom nije određeno drugačije.
(2) Vrijednost pojedinačnog uloga ne može biti manja od 100,00 KM.
(3) Ulozi u novcu ne mogu zajedno biti manji od iznosa iz stava (1) ovog člana.
(4) Ulozi u stvarima i pravima moraju biti u potpunosti uneseni u društvo do dana podnošenja prijave za upis osnivanja društva u registar društava, tako da društvo može njima trajno i slobodno raspolagati.
(5) Do dana podnošenja prijave za upis osnivanja društva u registar društava mora biti uplaćena najmanje polovina uloga u novcu, ali ne manje od iznosa iz stava (1) ovog člana.


Član 308.
(Činjenje određene činidbe)


(1) Osnivačkim aktom može se odrediti i obaveza člana da u korist društva izvrši određenu činidbu čija vrijednost se može novčano izraziti.
(2) U slučaju iz stava (1) ovog člana osnivačkim aktom se moraju odrediti vrsta, sadržaj i rok činidbe, kriteriji za određivanje njene vrijednosti i ugovorna kazna do visine vrijednosti činidbe za slučaj neispunjenja ili neurednog ispunjenja činidbe.


Član 309.
(Troškovi osnivanja)


(1) Troškove osnivanja društva snose osnivači srazmjerno svojim udjelima, ako ugovorom nije određeno drugačije.
(2) Troškovi osnivanja ne mogu biti plaćeni iz osnovnog kapitala, niti se mogu kao ulog pripisati osnovnom kapitalu.


Član 310.
(Statut)


(1) Društvo sa ograničenom odgovornošću ima statut.
(2) Statut društva donose članovi u roku određenom osnivačkim aktom koji ne može biti duži od 60 dana od dana upisa osnivanja društva u registar društava.
(3) Statutom društva obavezno se uređuje:
a) firma i sjedište;
b) djelatnost;
c) iznos osnovnog kapitala i visina udjela svakog člana;
d) vođenje poslovanja i zastupanje društva;
e) način utvrđivanja, podjele dobiti i pokrića gubitka;
f) prava i obaveze članova;
g) organizacija društva;
h) upravljanje i način donošenja odluka, sastav, način imenovanja i razrješenja, ovlaštenja i odgovornosti organa društva, ako se formiraju;
i) način informiranja članova o poslovanju društva i vođenju knjige udjela;
j) način promjene visine osnovnog kapitala;
k) način pristupanja društvu i prestanak članstva u društvu;
l) prestanak društva;
m) postupak izmjena i dopuna statuta;
n) drugi elementi propisani ovim zakonom.


POGLAVLJE II. (PRAVA I OBAVEZE ČLANOVA)


Odjeljak A. (Uplata uloga)


Član 311.
(Uplata uloga)


(1) Član društva dužan je u roku i na način određen osnivačkim aktom, statutom i odlukama skupštine društva izvršiti uplatu uloga.
(2) Obaveza iz stava (1) ovog člana ne može se prebiti sa bilo kojim potraživanjem člana prema društvu ili drugim članovima društva, niti se ulog može povući samovoljno.
(3) Član društva koji je kao ulog unio stvari ili prava ne može nad njima zadržati nikakvo pravo niti društvu nametnuti ograničenja.
(4) Društvo ne može uplatu uloga odgoditi, ne može člana osloboditi obaveze uplate, niti na ime uplate uloga primiti nešto drugo osim onoga što je ugovoreno.


Član 312.
(Dužnosti člana društva prilikom neizvršavanja uplate uloga)


(1) Član društva koji ne izvrši uplatu uloga u ugovorenom roku dužan je platiti zateznu kamatu određenu ugovorom i naknaditi društvu i drugim članovima štetu koju pretrpe usljed njegove docnje.
(2) Uprava društva će člana koji obavezu uplate uloga nije izvršio 60 dana po isteku ugovorenog roka pisano obavijestiti da je isključen iz društva.
(3) Isključeni član društva gubi sva prava iz udjela i davanja učinjenih na ime uloga, ali ostaje obavezan izvršiti uplatu uloga u potpunosti, zateznih kamata i naknade štete na osnovu nepravovremene uplate.
(4) Društvo može putem suda tražiti ispunjenje obaveze člana društva.


Član 313.
(Udio isključenog člana)


(1) Udio isključenog člana uprava društva može izložiti prodaji ako ga, uz saglasnost isključenog člana, ne otkupi jedan ili više članova društva.
(2) Iz prihoda od prodaje udjela, smanjenog za troškove prodaje udjela, zatezne kamate i naknade štete zbog zadocnjenja i zaostalih uplata uloga društvo isplaćuje isključenog člana do iznosa izvršenih uplata.


Odjeljak B. (Odgovornost članova i prethodnika)


Član 314.
(Odgovornost članova i prethodnika)


(1) Za iznos koji isključeni član nije uplatio na ime uloga, sa zateznom kamatom zbog zadocnjenja, društvu odgovaraju i prethodnici isključenog člana koji su u knjigu udjela bili upisani kao članovi društva u toku posljednje tri godine prije upućivanja poziva za uplatu isključenom članu.
(2) Društvo će preporučenom pošiljkom uputiti neposrednom prethodniku isključenog člana poziv na uplatu u roku od najviše 30 dana i istovremeno o tom pozivu i roku na isti način obavijestiti ranije prethodnike koji odgovaraju ukoliko njihovi sljednici ne izvrše uplatu.
(3) Prethodnik koji plati zaostali iznos stiče udio isključenog člana ako taj udio nije prodat, odnosno unovčen u skladu sa odredbama člana 313. ovog zakona.


Član 315.
(Postupak naplaćivanja udjela)


(1) Uprava društva može po svom izboru provesti prvo postupak iz člana 313. ovog zakona, bez obzira na to da li je isključeni član tužen, a odgovornost prethodnika smanjuje se za iznos ostvaren prodajom udjela ili tužbom protiv isključenog člana.
(2) Ukoliko udio nije naplaćen u potpunosti sa postupkom iz stava (1) ovog člana, ili ni jedan od tih postupaka nije pokrenut u roku šest mjeseci od dana isključenja, razliku do pune vrijednosti udjela isključenog člana dužni su platiti ostali članovi društva u međusobnom srazmjeru njihovih udjela, izuzevši člana koji je udio stekao u skladu sa odredbama člana 312. ovog zakona.
(3) Iznos koji se u slučaju iz stava (2) ovog člana ne može naplatiti od pojedinih članova naplatit će se od ostalih članova u međusobnom srazmjeru njihovih udjela.
(4) Ako u slučaju iz stava (2) ovog člana udio nije prethodno prodat, članovi društva stiču pravo na dio dobiti i dio imovine preostale po likvidaciji koji pripada pokrivenom udjelu, srazmjerno učešću u pokriću iznosa do pune vrijednosti udjela.


Član 316.
(Solidarna odgovornost članova društva za neplaćeni iznos dijela uloga)


(1) Za iznos neplaćenog dijela uloga koji je potreban za namirenje stečajnih povjerilaca i bez prethodno provedenih postupaka iz čl. 312. i 313. ovog zakona, odgovaraju solidarno članovi društva u stečaju i prethodnici čiji su sljednici u toku posljednje dvije godine prije otvaranja i u toku stečaja bili uredno prijavljeni za upis u knjigu udjela, uz pravo međusobnog regresa za dio izvršene uplate koji prelazi srazmjerno pripadajući iznos obaveze.
(2) Ukoliko se postupak iz čl. 311., 312., 313. i 314. ovog zakona provodi radi izmirenja nepravovremene uplate povećanja osnovnog kapitala, ne odgovaraju oni prethodnici koji su glasali protiv odluke o povećanju osnovnog kapitala ili u vrijeme njenog donošenja nisu bili članovi društva.


Odjeljak C. (Udjeli)


Član 317.
(Udjeli)


(1) Udio člana društva je srazmjeran učešću njegovog uloga u osnovnom kapitalu.
(2) Svaki član društva ima jedan udio.
(3) Udio člana društva se povećava kada uplati novi ulog ili stekne udio drugog člana.
(4) Kada član društva stekne udio drugog člana, prava trećih lica i posebna prava ili obaveze člana vezane uz raniji ili naknadno stečeni udio ne obuhvataju ostatak udjela.


Član 318.
(Knjiga udjela)


(1) Uprava društva dužna je voditi knjigu udjela na način kojim se osigurava tačna i potpuna evidencija o članovima društva i njihovim udjelima.
(2) Uprava društva dužna je najkasnije osam dana od dana upisa osnivanja društva u registar društava, uspostaviti knjigu udjela u koju obavezno unosi:
a) ime i prezime ili firmu i adresu prebivališta ili sjedišta članova društva;
b) vrstu i iznos ugovorenog uloga i uplaćeni iznos;
c) posebna prava i obaveze vezane uz udio.
(3) Punovažan je svaki akt savjesnog trećeg lica zasnovan na pouzdanju u tačnost upisa u knjigu udjela.


Član 319.
(Izmjene i promjene u knjizi udjela)


(1) Uprava društva dužna je odmah upisati svaku izmjenu podataka upisanih u knjigu udjela.
(2) Uprava društva dužna je prijaviti za upis u registar društava promjene u knjizi udjela.


Odjeljak D. (Prijenos udjela)


Član 320.
(Prijenos udjela)


(1) Udjeli u društvu su prenosivi.
(2) Prijenos udjela vrši se pisanim ugovorom i nasljeđivanjem.
(3) Udjeli za koje je vezana ugovorena obaveza dodatne činidbe ni u kojem slučaju ne mogu se prenijeti bez izričite pisane saglasnosti društva.


Član 321.
(Pravo preče kupnje)


(1) Članovi društva imaju pravo preče kupnje udjela.
(2) Član društva koji prodaje udio dužan je u pisanoj formi putem uprave društva obavijestiti ostale članove o cijeni i drugim uvjetima prodaje.
(3) Ako niko od članova u pisanoj formi putem uprave društva ne prihvati ponudu za kupovinu, ili izjavi interes a posao ne bude zaključen u roku 30 dana, član može svoj udio prodati trećim licima pod uvjetima koji ne mogu biti povoljniji od ponude iz stava (2) ovog člana.
(4) Kada više članova društva izjavi interes za kupovinu, a ne postignu sporazum ko će preuzeti udio ili u kojim omjerima će više njih preuzeti udio, ili saglasno izjave da se ne žele međusobno nadmetati u pogledu cijene, udio će otkupiti tako što će ga podijeliti srazmjerno međusobnom odnosu njihovih uplaćenih uloga.
(5) Članovi društva imaju pravo preče kupnje i kada se udio prodaje u izvršnom postupku.


Član 322.
(Prijenos udjela odlukom suda)


(1) Član društva ili društvo može tužbom kod suda zahtijevati dozvolu prijenosa udjela ako društvo odbije dati saglasnost za prijenos udjela članu koji je ulog u potpunosti uplatio, ili član koji je udio ponudio na prodaju bez opravdanog razloga odbije prenijeti udio na lice koje mu društvo imenuje.
(2) Kada sud donese odluku kojom dozvoljava prodaju udjela, društvo ima pravo u roku 30 dana od dana dostavljanja odluke obavijestiti člana da dopušta, uz iste uvjete, prodaju drugom licu koje je te uvjete prihvatilo.


Član 323.
(Prodaja udjela)


(1) Kada se udio za čiji prijenos je potrebna saglasnost društva prodaje u izvršenju ili stečaju, sud je dužan procijeniti udio i obavijestiti društvo, povjerioce koji su dobili dozvolu prinudnog izvršenja putem suda i lica kojima prema knjizi udjela pripada neko stvarno pravo na tom udjelu.
(2) Udio će se prodati po odredbama Zakona o izvršenju ili Zakona o stečaju bez saglasnosti društva, ako drugi član društva ili treće lice koje društvo prihvata ne preuzme udio po isteku 15 dana od dana kada je društvo obaviješteno za ponuđenu cijenu koja dostiže procjenu suda ili višu cijenu preuzimanja.


Član 324.
(Više lica kao vlasnici jednog udjela)


(1) Ako su više lica vlasnici jednog udjela, zajednički ostvaruju prava i solidarno odgovaraju za obaveze koje se odnose na taj udio.
(2) Ako vlasnici udjela ne odrede zajedničkog zastupnika, pravne radnje poduzete od društva prema jednom od njih djeluju prema svima.


Član 325.
(Nasljeđivanje udjela)


Nasljeđivanje udjela ne može se ograničiti.


Član 326.
(Dijeljenje udjela)


Udio u društvu može se dijeliti na idealne dijelove i tako prenositi u slučaju nasljeđivanja i prijenosa na druge članove društva i drugim slučajevima izričito utvrđenim ugovorom ili statutom, uz pisanu saglasnost društva, ali ne prije isteka jedne godine od dana upisa osnivanja društva u registar društava.


Član 327.
(Prijenos i prijelaz)


(1) Prijenos i prijelaz udjela proizvodi pravni učinak prema društvu i trećim licima od trenutka upisa u knjigu udjela.
(2) Ako nije upisan u knjigu udjela, prijenos i prijelaz udjela proizvodi pravni učinak prema društvu od dana zaključivanja pravnog posla ili pravomoćnosti odluke o nasljeđivanju.


Odjeljak E. (Sticanje i zalog vlastitih udjela)


Član 328.
(Sticanje i zalog vlastitih udjela)


(1) Društvo može steći vlastiti udio koji je u potpunosti uplaćen.
(2) Društvo ne može sticati vlastite udjele na teret osnovnog kapitala.


Član 329.
(Uzimanje u zalog vlastitog udjela)


Društvo može uzeti u zalog vlastiti udio koji je u potpunosti uplaćen, ako je iznos potraživanja društva u potpunosti osiguran tim zalogom i ako ukupna vrijednost vlastitih udjela uzetih u zalog nije veća od polovine osnovnog kapitala društva.


Odjeljak F. (Dobit)


Član 330.
(Dobit)


Dobit se dijeli među članovima društva srazmjerno sa visinom udjela, ako drugačije nije ugovoreno.


Član 331.
(Povrat isplaćene dobiti)


(1) Povrat iznosa isplaćenog članu društva na ime dobiti može se zahtijevati jedino kada usljed isplate dobiti društvo nije u mogućnosti ispuniti obaveze prema trećim licima i to do iznosa potrebnog za namirenje povjerilaca.
(2) Zahtjev za povrat isplaćene dobiti u smislu stava (1) ovog člana zastarijeva u roku tri godine od dana isplate.
Odjeljak G. (Istupanje i isključenje člana)


Član 332.
(Istupanje člana)


(1) Ugovorom ili statutom utvrđuju se uvjeti, postupak i posljedice istupanja iz društva.
(2) Član društva ima pravo tužbom kod suda tražiti istupanje iz društva, ako su mu ostali članovi ili organi društva prouzrokovali štetu ili je spriječen ispunjavati svoje obaveze, ili mu društvo nameće nesrazmjerne obaveze.


Član 333.
(Odluka o isključenju člana)


(1) Član može biti isključen iz društva iz razloga i u postupku koji su unaprijed određeni ugovorom ili statutom društva.
(2) Odluka o isključenju dostavlja se članu u pisanoj formi, uz navođenje razloga za isključenje.
(3) Član koji je isključen iz društva može pobijati odluku o isključenju tužbom kod suda u roku 30 dana od dana kada mu je odluka dostavljena.


Član 334.
(Istupanje i isključenje iz članstva u društvu)


(1) Istupanjem i isključenjem iz članstva u društvu prestaju prava koja iz tog članstva proizlaze.
(2) Član koji je istupio i član koji je isključen ima pravo na nadoknadu tržišne vrijednosti udjela na dan prestanka članstva.
(3) Ako je ulog člana bio u obliku prava korištenja određene stvari, ona će se vratiti članu po isteku roka određenog ugovorom ili statutom koji ne može biti duži od tri mjeseca.
(4) Po isteku roka iz stava (3) ovog člana društvo ima pravo koristiti stvar dok bivši član ne ispuni obaveze prema društvu.


POGLAVLJE III. (UPRAVLJANJE)


Član 335.
(Skupština društva)


(1) Društvo ima skupštinu koju čine svi članovi društva.
(2) Ukupan iznos osnovnog kapitala društva predstavljen je u skupštini sa 100 glasova, a član društva ima broj glasova srazmjeran njegovom udjelu u osnovnom kapitalu društva.
(3) Ugovorom ili statutom može se odrediti da se o svim ili pojedinim pitanjima odlučuje bez sazivanja skupštine pisanim glasanjem.
(4) U slučaju iz stava (3) ovog člana, članovima društva se dostavljaju pisani prijedlozi sa obrazloženjem i ostavlja rok za odgovor najmanje 15 dana, a za člana koji se ne izjasni u pisanom obliku smatra se da je glasao protiv prijedloga.
(5) Skupština obavezno odlučuje o godišnjem obračunu, raspodjeli dobiti i pokriću gubitka.
(6) U društvu sa ograničenom odgovornošću sa jednim članom ovlaštenja skupštine vrši član društva.


Član 336.
(Sazivanje skupštine društva)


(1) Skupštinu društva saziva:
a) uprava, član uprave, nadzorni odbor ili član nadzornog odbora;
b) član ili članovi društva čiji udjeli čine najmanje desetinu osnovnog kapitala.
(2) Uprava, član uprave, nadzorni odbor ili član nadzornog odbora je dužna sazvati skupštinu najmanje jednom godišnje i u toku godine kada društvo ostvari gubitak veći od petine osnovnog kapitala prema posljednjem godišnjem obračunu.
(3) Poziv za skupštinu dostavlja se preporučenom pošiljkom, telefaksom ili elektronskom poštom najmanje 15 dana prije datuma održavanja, ako ugovorom ili statutom društva nije drugačije određeno.
(4) U pozivu se određuje dnevni red i dostavljaju materijali za svaku tačku dnevnog reda.
(5) Član ili članovi društva čiji udjeli čine najmanje desetinu osnovnog kapitala imaju pravo izvršiti dopunu dnevnog reda u roku osam dana od dana prijema poziva za skupštinu.


Član 337.
(Odlučivanje na skupštini)


(1) Skupština može odlučivati ako su, lično ili putem punomoćnika, zastupljeni članovi čiji udjeli čine polovinu osnovnog kapitala društva.
(2) Ukoliko nije postignut kvorum za odlučivanje iz stava (1) ovog člana, skupština se odgađa i saziva sa istim dnevnim redom najkasnije za 15 dana od prvobitno zakazanog dana održavanja.
(3) U slučaju iz stava (2) ovog člana skupština može odlučivati ukoliko su zastupljeni udjeli koji čine petinu osnovnog kapitala društva.


Član 338.
(Pobijanje odluke)


Član društva ima pravo pobijati odluku skupštine protiv koje je glasao, tužbom kod nadležnog suda u roku 30 dana od dana donošenja odluke.


Član 339.
(Uprava društva)


(1) Poslovanje društva vodi i društvo zastupa uprava.
(2) Upravu čine jedno ili više lica, koja ne moraju biti članovi društva, imenovanih na način i za period utvrđen osnivačkim aktom ili statutom društva.
(3) Kada uprava ima više članova, osnivačkim aktom ili statutom se uređuju njihova ovlaštenja i odgovornosti.


Član 340.
(Nadzor)


(1) Ugovorom ili statutom može se odrediti da društvo sa ograničenom odgovornošću ima nadzorni odbor.
(2) Nadzorni odbor obavezno je imati društvo koje ima više od deset članova i društvo koje ima osnovni kapital u iznosu većem od 1.000.000,00 KM i najmanje dva člana.


Član 341.
(Pravo člana društva koje nema nadzorni odbor)


Član društva koje nema nadzorni odbor ima pravo neposredno nadzirati poslovanje društva, poslovne knjige i spise, zalihe i blagajničko poslovanje i sačiniti bilans društva za svoje potrebe.


Član 342.
(Zaštita prava manjine)


(1) Član ili grupa članova društva čiji udjeli čine desetinu osnovnog kapitala mogu tražiti od suda da odredi vanjskog revizora.
(2) Sud će imenovati revizora ako predlagači učine vjerovatnim da je učinjena ozbiljna povreda zakona, ugovora ili statuta društva.
(3) Naknadu troškova revizije dužni su predujmiti predlagači, ako sud ne odredi da društvo uplati predujam.


Član 343.
(Revizija)


Član društva koji je tražio reviziju ne može u toku revizije prenijeti svoj udio bez saglasnosti društva.


Član 344.
(Revizor i visina naknade revizora)


(1) Revizor dostavlja izvještaj sudu.
(2) Ako se strane drugačije ne dogovore, visinu naknade revizora određuje sud.


Član 345.
(Razmatranje izvještaja revizora)


Sud može, na osnovu nalaza revizije, naložiti društvu da u određenom roku održi skupštinu koja će razmotriti izvještaj revizora.


Član 346.
(Zahtjev za naknadu štete prema članovima uprave i nadzornog odbora)


(1) Član društva ima pravo tražiti da društvo podnese zahtjev prema članovima uprave i nadzornog odbora za naknadu štete prouzrokovane povredom zakona, ugovora ili statuta društva.
(2) Kada je u društvu odbijen prijedlog da se podnese zahtjev za naknadu štete prema članovima uprave i nadzornog odbora ili ako o takvom prijedlogu nije pravovremeno odlučeno, član društva ima pravo tužbom kod suda zahtijevati naknadu štete društvu u roku 90 dana od dana kada je prijedlog odbijen ili od kada je propušteno donošenje odluke.
(3) U toku spora iz stava (1) ovog člana tužitelji ne mogu bez saglasnosti društva raspolagati svojim udjelima.


POGLAVLJE IV. (POVEĆANJE I SMANJENJE OSNOVNOG KAPITALA)


Odjeljak A. (Povećanje osnovnog kapitala)


Član 347.
(Povećanje osnovnog kapitala)


(1) Osnovni kapital povećava se na osnovu odluke skupštine društva sa ograničenom odgovornošću, uplatom ili unošenjem novih uloga.
(2) Članovi društva imaju pravo prvenstva uplate novih uloga u srazmjeri svojih udjela u osnovnom kapitalu u roku 30 dana od dana donošenja odluke o povećanju osnovnog kapitala, ako osnivačkim aktom ili statutom društva nije drugačije određeno.
(3) Lice koje pristupa društvu potpisuje izjavu da prihvata sve obaveze i prava utvrđene ugovorom i statutom društva.
(4) Društvo ne može davati zajmove, kredite ili osiguranje za sticanje svojih udjela.
(5) U postupku restrukturiranja ili finansijske konsolidacije društva novi udjeli mogu se sticati i na drugi način, ukoliko je to propisano posebnim zakonom.


Član 348.
(Povećanje osnovnog kapitala iz rezervi)


(1) Povećanje osnovnog kapitala iz rezervi može se vršiti ako finansijski izvještaj i izvještaj revizora za posljednju poslovnu godinu utvrđuje da nema nepokrivenog gubitka.
(2) Povećanje osnovnog kapitala društva iz rezervi vrši se povećanjem nominalnih iznosa udjela.


Odjeljak B. (Smanjenje osnovnog kapitala)


Član 349.
(Smanjenje osnovnog kapitala)


Osnovni kapital društva može se smanjiti odlukom skupštine društva, u skladu sa ovim zakonom, osnivačkim aktom i statutom društva, ali ne ispod iznosa iz člana 307. ovog zakona.


Član 350.
(Odluka o smanjenju osnovnog kapitala)


(1) Odluku o smanjenju osnovnog kapitala društvo je dužno dostaviti registarskom sudu i objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH".
(2) Oglasom iz stava (1) ovog člana društvo obavještava povjerioce da je spremno izmiriti obaveze ili za njih dati osiguranje.


Član 351.
(Prijava za upis smanjenja osnovnog kapitala)


Po isteku objavljenog roka za prijavu povjerilaca, podnosi se prijava za upis smanjenja osnovnog kapitala u registar društava.


Član 352.
(Razlika vrijednosti udjela članovima društva)


(1) Isplata razlike vrijednosti udjela članovima društva na osnovu smanjenja osnovnog kapitala može se vršiti nakon upisa smanjenja u registar društava.
(2) Od dana upisa smanjenja osnovnog kapitala u registar društava prestaju obaveze uplate preostalih neuplaćenih uloga.


POGLAVLJE V. (PROMJENA OBLIKA I PRESTANAK DRUŠTVA)


Odjeljak A. (Promjena oblika)


Član 353.
(Promjena oblika)


(1) Društvo sa ograničenom odgovornošću može promijeniti oblik u dioničko društvo na osnovu odluke skupštine donesene dvotrećinskom većinom glasova svih članova društva.
(2) Na osnovu odluke iz stava (1) ovog člana članovi stiču dionice dioničkog društva srazmjerno njihovom učešću u osnovnom kapitalu društva sa ograničenom odgovornošću.
(3) Dioničko društvo nastalo promjenom oblika društva sa ograničenom odgovornošću mora imati osnovni kapital najmanje u iznosu utvrđenom ovim zakonom.


Član 354.
(Zahtjev za promjenu oblika)


(1) Uprava društva sa ograničenom odgovornošću podnosi Komisiji zahtjev za odobrenje promjene oblika u dioničko društvo, uz koji prilaže odluku skupštine o promjeni oblika i ugovor sa Registrom.
(2) Komisija je dužna donijeti odluku najkasnije u roku 60 dana od dana prijema zahtjeva iz stava (1) ovog člana.
(3) Na osnovu odluke Komisije o odobrenju promjene oblika izvršit će se upis promjene oblika društva u registar društava.


Odjeljak B. (Pripajanje i spajanje)


Član 355.
(Pripajanje i spajanje)


Društvo sa ograničenom odgovornošću može se spojiti sa drugim društvom sa ograničenom odgovornošću ili dioničkim društvom ili se pripojiti jednom od njih, ali ne prije isteka dvije godine od dana upisa društva u registar društava.


Član 356.
(Upravljanje imovinom spojenih društava)


(1) Imovinom spojenih društava upravljat će se posebno tako da je u odnosu spojenih društava i odnosu prema povjeriocima odvojeno predstavljena imovina svakog od spojenih dioničkih društava.
(2) Društvo sljednik je dužno, prema vlastitoj procjeni, tri puta, u razmacima ne kraćim od 15 ni dužim od 30 dana, objaviti da napušta odvojeno upravljanje imovinom spojenih društava i pozvati povjerioce da, najkasnije šest mjeseci od treće objave, društvu sljednika prijave potraživanja nastala prije upisa spajanja u registar društava.
(3) Odvojeno upravljanje imovinom spojenih društava ne smije se napustiti prije isteka roka iz stava (2) ovog člana i ispunjavanja obaveza prema povjeriocima koji su od društva sljednika zahtijevali isplatu ili osiguranje potraživanja.
Odjeljak C. (Prestanak društva)


Član 357.
(Prestanak društva)


(1) Društvo sa ograničenom odgovornošću prestaje, u skladu sa zakonom i statutom:
a) spajanjem, pripajanjem i podjelom;
b) odlukom skupštine;
c) odlukom suda;
d) stečajem.
(2) U društvu sa ograničenom odgovornošću sa jednim članom odluku o prestanku donosi član društva.


Član 358.
(Odluka o prestanku društva)


Odluka o prestanku društva sa ograničenom odgovornošću dostavlja se registarskom sudu, najkasnije osam dana od dana donošenja.


Član 359.
(Odluka suda o prestanku društva)


(1) Društvo sa ograničenom odgovornošću prestaje odlukom suda:
a) po tužbi jednog ili više povjerilaca čija dospjela a neizmirena potraživanja premašuju polovinu osnovnog kapitala društva;
b) ako skupština društva nije održana osam mjeseci od isteka roka za izradu godišnjeg obračuna;
c) kada se i poslije izricanja kazni nastavljaju povrede zakona i drugih propisa kojim se ugrožavaju interesi povjerilaca;
d) kada se stečaj završi diobom stečajne imovine;
e) ako stečaj nije pokrenut jer imovina društva nije dovoljna za pokriće troškova stečajnog postupka ili se stečaj obustavi zbog nedovoljne imovine.
(2) Odluka suda upisuje se po službenoj dužnosti i u registar društava.


Odjeljak D. (Likvidacija)


Član 360.
(Likvidacija)


(1) Kada društvo sa ograničenom odgovornošću prestane na osnovu odluke skupštine ili odluke suda, pokreće se postupak likvidacije.
(2) U slučaju prestanka društva na osnovu odluke skupštine, likvidaciju provodi uprava društva, a u slučaju prestanka na osnovu odluke suda likvidatora imenuje sud.
(3) Likvidatora društva sa ograničenom odgovornošću sa jednim članom imenuje sud.


Član 361.
(Skrbnik društva)


(1) Od dana donošenja odluke o prestanku, organi društva sa ograničenom odgovornošću rade u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuje postupak likvidacije.
(2) Sud može postaviti skrbnika društva koji obavlja poslove vezane uz likvidaciju, a organi društva postupaju samo po nalogu i uz saglasnost skrbnika.


Član 362.
(Postupak likvidacije)


(1) Uprava ili likvidator društva sa ograničenom odgovornošću dužni su objaviti najmanje u jednim domaćim dnevnim novinama da je pokrenut postupak likvidacije, tri puta od dana donošenja odluke iz člana 360. ovog zakona u razmacima od 15 do 30 dana.
(2) Obavještenjem iz stava (1) ovog člana uprava ili likvidator društva dužni su pozvati povjerioce da prijave potraživanja najkasnije šest mjeseci od dana posljednjeg objavljivanja.
(3) Obavještenje iz stava (1) ovog člana uprava ili likvidator društva dužni su uputiti poznatim povjeriocima pojedinačno.


Član 363.
(Likvidacioni bilans)


(1) Likvidator je dužan najkasnije do kraja poslovne godine u kojoj je pokrenut postupak likvidacije sačiniti i podnijeti skupštini na odobrenje početni likvidacioni bilans.
(2) Skupština društva sa ograničenom odgovornošću dužna je istovremeno sa odobrenjem početnog likvidacionog bilansa razriješiti nadzorni odbor i upravu.
(3) Likvidator je dužan na kraju svake poslovne godine skupštini društva podnijeti bilans stanja i bilans uspjeha i izvještaj o toku likvidacije.


Član 364.
(Dužnosti likvidatora)


(1) Likvidator je dužan okončati tekuće poslove društva sa ograničenom odgovornošću, naplatiti potraživanja, unovčiti ostalu imovinu i izmiriti obaveze društva.
(2) Od članova društva koji udjele nisu platili u cjelini, likvidator će naplatiti dio srazmjeran obavezama društva.


Član 365.
(Ostale dužnosti likvidatora)


(1) Likvidator je dužan deponovati na posebnom računu novac potreban za izmirenje:
a) poznatih obaveza za koje se povjerioci nisu prijavili;
b) obaveza koje nisu dospjele;
c) spornih obaveza.
(2) Po isteku godine dana od trećeg objavljivanja obavještenja iz člana 362. stav (1) ovog zakona, iz imovine preostale nakon izdvajanja iznosa iz stava (1) ovog člana isplaćuju se članovi društva sa ograničenom odgovornošću u skladu sa osnivačkim aktom i statutom društva.
(3) Ako imovina društva nije dovoljna za isplatu punog iznosa uplaćenih uloga, imovina se dijeli članovima društva srazmjerno udjelima.
(4) Likvidator je dužan deponovati na posebnom računu pripadajuće iznose iz st. (2) i (3) ovog člana koji članovima društva nisu isplaćeni.


Član 366.
(Podnošenje prijave za upis prestanka društva)


(1) Likvidator je dužan nakon provedenih radnji iz čl. 364. i 365. ovog zakona sazvati skupštinu društva sa ograničenom odgovornošću i podnijeti završni obračun.
(2) Nakon sačinjavanja završnog obračuna, likvidator je dužan podnijeti prijavu za upis prestanka društva u registar društava.


DIO ŠESTI - (KAZNENE ODREDBE)


Član 367.
(Kaznene odredbe za društvo)


Za prekršaj bit će kažnjeno novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 200.000,00 KM društvo koje:
a) obavlja djelatnost protivno odredbama ovog zakona;
b) nema stvarno sjedište prema sjedištu upisanom u registar društava ili ne prijavi promjenu sjedišta za upis u registar društava;
c) ima ili koristi firmu protivno odredbama ovog zakona ili u svojim poslovnim pismima i narudžbama ne navodi sve podatke u skladu sa odredbama ovog zakona;
d) poveća osnovni kapital protivno odredbama člana 130. ovog zakona;
e) odobri ili prima uplate dionica u ratama protivno odredbama člana 133. ovog zakona ili oslobodi upisnika obaveze plaćanja upisanih dionica protivno odredbi člana 134. ovog zakona;
f) poveća osnovni kapital emisijom novih dionica protivno odredbi člana 139. ovog zakona;
g) poveća nominalnu vrijednost dionica ili emituje besplatne dionice ili ne prijavi povećanje nominalne vrijednosti dionica protivno odredbama čl. 144., 145. i 146. ovog zakona;
h) poveća osnovni kapital iz vlastitih sredstava protivno odredbama čl. 152., 153., 154., 155. i 156. ovog zakona;
i) ne plati iz vlastitih sredstava razliku između cijene i nominalne vrijednosti dionica u skladu sa odredbama člana 157. ovog zakona;
j) smanjenjem osnovnog kapitala ugrozi izvršavanje obaveza prema povjeriocima protivno odredbama člana 161. ovog zakona;
k) vrši isplate na osnovu smanjenja osnovnog kapitala ili odustane od emisije dionica čija nominalna vrijednost nije u cjelini plaćena, prije upisa smanjenja osnovnog kapitala u Registar emitenata, protivno odredbama člana 163. ovog zakona;
l) ne obavijesti povjerioce o smanjenju osnovnog kapitala u skladu sa odredbama čl. 164. i 165. ovog zakona;
m) vrši otkup dionica protivno odredbi člana 165. stav (3) ovog zakona;
n) vrši smanjenje osnovnog kapitala protivno odredbama člana 167. ovog zakona;
o) ne isplati povučene dionice u roku ili ne obavijesti Komisiju o rezultatima povlačenja u skladu sa odredbama čl. 170. i 171. ovog zakona;
p) ne otkupi ponuđene dionice u skladu sa odredbama čl. 173. i 174. ovog zakona;
r) poveća osnovni kapital prije izvršenog upisa smanjenja osnovnog kapitala, protivno odredbi člana 179. ovog zakona;
s) ne vrši izdvajanje u fond rezervi u skladu sa odredbama čl. 180. i 181. ovog zakona;
t) koristi fond rezervi protivno odredbama člana 182. ovog zakona;
u) dionice i privremenice emitirane umjesto poništenih prodaje protivno odredbama člana 192. ovog zakona;
v) donese odluku o isplati protivno odredbama člana 196. stav (1) ovog zakona;
z) isključi ili ograniči pravo preče kupnje dionica protivno odredbi člana 203. ovog zakona;
aa) ne omogući dioničaru ili punomoćniku uvid u isprave u skladu sa odredbama čl. 204. i 235. ovog zakona;
bb) direktno ili indirektno upiše vlastite dionice ili stekne vlastite dionice ili ne izvijesti Komisiju o sticanju u roku protivno odredbama čl. 213., 214., 215., 216. i 217. ovog zakona;
cc) ne smanji osnovni kapital ili ne donese odluku o prodaji vlastitih dionica suprotno odredbama člana 219. ovog zakona;
dd) daje ili garantuje avanse, zajmove i kredite protivno odredbi člana 225. ovog zakona;
ee) ne sazove skupštinu u roku protivno odredbama iz čl. 230., 231., 232. i 233. ovog zakona;
ff) ne čuva isprave u skladu sa odredbom člana 242. stav (1) ovog zakona;
gg) ima nadzorni odbor sastavljen protivno odredbama člana 248. ovog zakona;
hh) ne vodi knjigu udjela u skladu sa odredbama čl. 318. i 319. ovog zakona;
ii) nema nadzorni odbor u slučajevima iz člana 340. stav (2) ovog zakona;
jj) ne održi skupštinu po nalogu suda u slučaju iz člana 345. ovog zakona;
kk) poveća osnovni kapital protivno odredbama člana 348. ovog zakona;
ll) odluku o smanjenju osnovnog kapitala ne dostavi registru društava ili ne objavi u skladu sa odredbama člana 350. ovog zakona;
mm) ne osigura odvojeno upravljanje imovinom spojenog ili pripojenog društva u skladu sa odredbom člana 356. ovog zakona.


Član 368.
(Kaznene odredbe za odgovorno lice)


Za prekršaj iz člana 367. ovog zakona kaznit će se i odgovorno lice u društvu novčanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 20.000,00 KM.


Član 369.
(Kaznene odredbe za predsjednika i članove nadzornog odbora i sekretara društva)


(1) Za prekršaj bit će kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 20.000,00 KM predsjednik i članovi nadzornog odbora društva koji:
a) ne sazove skupštinu u slučaju iz člana 185. stav (1) ovog zakona;
b) ne prijavi nadzornom odboru kupovinu dionica nove emisije u slučaju iz člana 202. ovog zakona;
c) ne obavijesti dioničare o sticanju vlastitih dionica u skladu sa odredbama čl. 215. i 221. ovog zakona;
d) ne objavi obavještenje o prijedlozima dioničara u skladu sa odredbama člana 231. ovog zakona;
e) ne objavi obavještenje o ponovnom sazivanju skupštine u skladu sa odredbama člana 233. ovog zakona;
f) ne sazove skupštinu radi razmatranja godišnjeg finansijskog izvještaja u roku iz člana 236. stav (2) ovog zakona;
g) ne sazove skupštinu radi ponovnog odlučivanja u skladu sa članom 240. ovog zakona;
h) postupaju protivno odredbama čl. 252. i 258. ovog zakona.
(2) Za prekršaj bit će kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 20.000,00 KM sekretar društva koji:
a) ne postupi prema zaduženju iz člana 232. stav (5) ovog zakona;
b) ne sazove konstituirajuću sjednicu nadzornog odbora u skladu sa članom 250. stav (4) ovog zakona.


Član 370.
(Kaznene odredbe za direktora i članove uprave)


Za prekršaj bit će kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 20.000,00 KM direktor i član uprave društva koji:
a) ne prijavi nadzornom odboru kupovinu dionica nove emisije u slučaju iz člana 202. ovog zakona;
b) ne prijavi nadzornom odboru finansijski interes ili učestvuje u poslovnom odnosu protivno odredbama člana 267. ovog zakona;
c) u roku ne postupi po odredbama člana 372. ovog zakona.


Član 371.
(Kaznene odredbe za određena lica)


Za prekršaj bit će kažnjeno novčanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 20.000,00 KM lice koje:
a) u društvu osnuje ili organizira osnivanje organizacija, ili provodi aktivnosti protivno odredbama člana 43. ovog zakona;
b) ne obrazloži nepotpisivanje zapisnika ili neosnovano odbije potpisati zapisnik suprotno odredbama člana 241. ovog zakona.


DIO SEDMI - (PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE)


Član 372.
(Usklađivanje)


Sva privredna društva, uključujući i ona sa učešćem državnog kapitala u vlasničkoj strukturi, dužna su oblik, firmu, osnovni kapital i statut društva uskladiti sa ovim zakonom.


Član 373.
(Prestanak važenja Zakona o privrednim društvima)


Danom početka primjene ovog zakona prestaje važiti Zakon o privrednim društvima ("Službene novine Federacije BiH", br. 23/99, 45/00, 2/02, isp. 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08, isp. 88/08, isp. 7/09, 63/10 i 75/13).


Član 374.
(Stupanje na snagu)


Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH", a počet će se primjenjivati nakon isteka 60 dana od dana stupanja na snagu.

Predsjedavajuća
Doma naroda
Parlamenta Federacije Bih
Lidija Bradara, s. r.

 


Predsjedavajući
Predstavničkog doma
Parlamenta Federacije Bih
Edin Mušić, s. r.

0 0

Kontaktirajte nas

 

 

FIN PROFI d.o.o.
Ramiza Salčina 286
Sarajevo, 71000
Bosna i Hercegovina
Tel./Fax: +387 (33) 831 620
Telefon: +387 (33) 981 379
eFax: +387 (33) 922 483
Mobitel: +387 (62) 793 350

Mapa

Reklama

Slika 52

SQ d.o.o. Sarajevo